Raskošna nova predstava sa zanimljivim vizualnim, glazbenim i koreografskim sadržajima Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru pod nazivom „Isus, Sin Čovječji“, prema istoimenom djelu Halila Džubrana, bit će premijerno izvedena 11. svibnja 2021. godine s početkom u 19 sati.
Ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Mostar Ivan Vukoja poručio je na današnjoj konferenciji za novinare kako je s obzirom na okolnosti u kojima svi živimo i radimo sretan i jako zadovoljan što može najaviti još jednu premijeru u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru. Naglasio je kako je tekst Halila Džubrana poetizirana biografija Isusovog života, u čiju je strukturu utkano niz autentičnih likova iz Novog zavjeta – od bake mu Ane i majke Marije, potom Marije Magdalene, većine apostola, Šimuna Cirenca, do Pilata, Jude, ali i Judine majke, Ciboreje. Dodajući, pri tom, kako je Džubranov tekst samo jedna dimenzija ove predstave, koja, s mnoštvom vizualnih, koreografskih i glazbenih elemenata čini raskošnu scensku sintezu višeslojne ali zaokružene predstave.
„Na razini likovnosti, izravno se referiramo na poznata djela iz svjetske povijesti umjetnosti, autora poput Carravaggia i Rubensa. Prizore s tih slika insceniraju glumci u raskošnim kostimima Mirjane Zagorec. Kroz video materijala spajaju se Bliski Istok, osobito današnji prostor Libanona i Izraela, s Hercegovinom uspostavljajući zanimljive paralele između ova dva podneblja. Veza ovih podneblja posebno dolazi do izražaja na auditivnom planu, gdje se semitsko etnoglazbeno naslijeđe dovodi u poseban odnos prema pučkom hercegovačkom tradicijskom i crkvenom melosu“, naveo je ravnatelj Vukoja.
Ono što je posebno moćno u ovom Džubranovoj tekstu je poetski iskaz ljubavi prema Isusu koja nadilazi sentimentalne okvire i izvire iz dubokog osjećaja čiste religioznosti, kaže redatelj ove predstave Robert Pehar, otkrivši kako mu je u radu na ovoj predstavi puno pomoglo što je uistinu veliki štovatelj lika i djela ovog libanonskoga pisca. Ovom predstavom, otkriva redatelj, htjeli smo, među ostalim, kroz Džubranov odnos prema njegovoj domovini Libanonu i Bliskom Istoku, kao i svim društvenim i političkim problemima koje to područje muče već stoljećima napraviti i poveznicu s našim vremenom i prostorom.
„U vrijeme kada je živio i pisao Halil Džubran, stanje u Libanonu bilo je loše, a sad, sto godina nakon toga, još je gore. Puno sam puta prepoznao Bosnu i Hercegovinu u poemi Halila Džubrana „Tvoj Libanon i moj“ koja je sastavni dio naše predstave.“, otkrio je redatelj Pehar.
Za koreografiju i scenski pokret zadužena je dramska prvakinja HNK Mostar Jelena Kordić Kuret, koja je poručila kako je te uloge, osim što i glumi u ovoj predstavi, objeručke prihvatila jer smatra kako je scenski pokret jedno polje koje pruža velik broj mogućnosti za scenski izraz.
„Mislim kako smo dobili jednu zanimljivu, emotivnu i rekla bih, atraktivnu predstavu i sigurna sam da će i sama publika to tako doživjeti“, izjavila je Kordić Kuret.
Za originalnu glazbu zadužen je autor Gabrijel Prusina koji je naglasio kako mu glazba za predstave dođe kao pravo osvježenje u poslu koji radi.
„Što se tiče glazbe u ovoj predstavi, za razliku od nekih prethodnih, ovdje je u igri bio istočno-mediteranski zvuk, a dosta smo i orkestrirali. Ideja je čak da se glazbena podloga ove predstave kasnije izvodi i kao samostalno djelo“, otkrio je Prusina.
U predstavi „Isus, Sin Čovječji“ igraju Robert Pehar, Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Dražen Pavlović, Miro Barnjak, Nikolina Marić, Ivo Krešić, Anja Kraljević, Iva Šimić, Velimir Pšeničnik Njirić, Ana Ljubić, Ivan Prskalo, Filip Lukenda, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović.
„Svaki put kad nisam u sceni, a kad glume moje ostale kolege, trčim u publiku pogledati scenu koju nisam dotad vidjela. Svaki put kad pogledam taj spoj svjetla, kostima, interpetacije mojih kolega, vjerujte mi, naježim se od ljepote”, izjavila je glumica HNK Mostar Nikolina Marić.
Halil Džubran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo. Bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Istočne Katoličke crkve.