Hrvatsko narodno kazalište (HNK) Mostar s velikim je ambicijama ušlo u novu kazališnu sezonu. Uz najavljene premijere, rukovodstvo jedine hrvatske nacionalne kazališne kuće u Bosni i Hercegovini željno iščekuje početak radova na završetku zgrade, ali se nada i konačnom rješavanju financijskih problema, čime bi se riješila opstojnost HNK. O radu kazališta, problemima i planovima razgovarali smo s ravnateljem Hrvatskog narodnog kazališta Mostar Ivanom Vukojom.
Počela je nova sezona u HNK Mostar, kakva su očekivanja?
- U novu kazališnu sezonu 2017./2018. ušli smo uistinu s velikim očekivanjima. I do sada smo nastojali nove sezone obilježiti iskorakom u nešto novo, a tako će sigurno biti i ovaj put. Iznimno je važno publiku uvijek animirati na novi način, otvoriti neke nove ili zanemarene teme, što bi trebao biti i zadatak suvremenog teatra. U prošlim sezonama nastojali smo uspostaviti suradnju s kazališnim kućama iz našeg neposrednog okruženja. Tako smo imali prve koprodukcije s Narodnim pozorištem Mostar, Mostarskim teatrom mladih i Bosanskim narodnim pozorištem iz Zenice. Suradnju u razmjeni predstava imali smo s teatrom SARTR iz Sarajeva i Narodnim pozorištem iz Tuzle, a cilj nam je suradnju proširiti i s Narodnim pozorištem Republike Srpske iz Banje Luke. U ovoj kazališnoj sezoni nastojat ćemo i prijeći granicu te smo već u dogovoru o jednoj koprodukciji s Kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika. U listopadu imamo gostovanje u HNK Zadar, a nakon toga očekujemo suradnju i s HNK Zagreb, HNK Split i HNK Osijek.
Imate li do konca godine u planu neku premijeru i kada?
- Sukladno prijedlogu našeg Umjetničkog vijeća, u novoj kazališnoj sezoni bit će realizirane četiri premijerne izvedbe. Trenutačno radimo na postavljanju predstave “Noć tribada” autora Pera Olova Enquista u režiji proslavljenoga glumca i redatelja Bore Stjepanovića. Suvremeni švedski pisac Per Olov Enquist u tom kazališnom komadu tematizira jednu od brojnih životnih drama svog znamenitog zemljaka Augusta Strindberga, jednog od najvećih modernih dramskih pisaca. Komad “Noć tribada” napisan je sredinom 70-ih godina. U beogradskom Ateljeu 212 bio je na repertoaru pune 22 godine, dok na profesionalnim pozornicama u BiH nikada nije postavljen. U predstavi igra naša najmlađa glumačka postava do sada i nadamo se kako će u sinergiji s jednim vrsnim teatarskim pedagogom, kakav je Boro Stjepanović, njihov rad rezultirati još jednom repertoarskom uspješnicom. Premijera predstave planirana je za 30. listopada 2017.
Nakon ove premijere, okrećemo se radu na predstavi “Eva” koja je nastala prema motivima poetskog ciklusa Marka Tomaša “Agatina pisma” i koja obrađuje temu obitelji i roditeljstva kroz vizuru sadašnjosti i ratne prošlosti, gdje se isprepliću slike suvremenog bračnog života i bračnog života u užasu Varšavskog geta. Predstava još više govori o ispunjenim snovima i nadama iz djetinjstva. Sljedeća predstava ima zajedničku poveznicu s ovom prethodnom u temi logora u Drugom svjetskom ratu, ali s potpuno drugačijim sadržajem. Već nekoliko sezona planiramo obraditi i prikazati kroz kazališni komad život našega poznatog književnika Ilije Jakovljevića. Rođen je u Mostaru, a školovao se u Sarajevu i Zagrebu, gdje je postao ugledni odvjetnik, književnik i novinar. Uređivao je nekoliko časopisa i listova, a jedno vrijeme bio je i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Ono što je obilježilo njegov život i smrt bio je boravak u logoru u dvama režimima i dvama sustavima, odnosno njegove uzničke godine u ustaškom logoru Stara Gradiška te njegovo uhićenje i posljednji mjeseci života u komunističkom zatvoru nakon Drugog svjetskog rata. Na neki je način predstava “Logorovanje” jedna kondenzirana dramska sinteza njegovih posljednjih sedam godina života (1941. - 1948.).
Dalje nas očekuje predstava “Preobražaj” za koju je tekst po motivima djela Franza Kafke napisao mladi dramaturg i redatelj Segor Hadžagić. O Kafkinu “Preobražaju” napisano je bezbroj studija i analiza, nastale su stotine scenskih adaptacija i filmova, a inspirirao je i mnoge redatelje, prije svih, Davida Lyncha koji figuru preobražaja koristi kao osnovno sredstvo filmskog rukopisa koji udružuje stvarno i fantastično na jezovit, ali i ironičan, komičan način. Nova adaptacija Kafkina “Preobražaja” uronjena je u suvremenu stvarnost BiH, tipična situacija roditelj - dijete - traženje posla predstavljena je kroz kategoriju “zaduživanja” i dugova. Kako u religioznom tako i u ekonomsko-financijskom smislu. Otac i majka podižu ogromni kredit kako bi zaposlili svog sina u privatnoj tvrtki svog rođaka, što predstavlja taj folklorno-kazališni element, koji ističe i podebljava žanr lakrdije i komedije naravi.
Nedavno smo bili svjedoci da je zgrada HNK bila poplavljena. Kada se može očekivati nastavak izgradnje nedovršene zgrade?
- Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru je 22. rujna proslavilo 23. obljetnicu osnutka. Prve predstave odigrali smo u prostoru Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače i već tada bilo je jasno kako bez prave kazališne scene ne možemo govoriti o nastavku rada HNK Mostar. U prostor koji danas koristimo uselili smo se 2002. s namjerom nastavka izgradnje i da uskoro dobijemo prostor velike scene. Zbog niza razloga, političkih i financijskih, već 15 godina radimo u prostoru koji je objekt u izgradnji, odnosno građevinski nije dovršen. Problem koji smo imali nakon nedavnih velikih kiša u Mostaru za nas nije nov, samo smo ovoga puta morali upozoriti nadležne da u slučaju izlijevanja vode u prostor scene koji koristimo ili prostor u kojem su električne i druge instalacije možemo lako doći u situaciju da zatvorimo kazalište zbog nemogućnosti daljnjeg rada. Dakle, riječ je o problemu koji uistinu nismo u mogućnosti sami riješiti jer bilo kakav zahvat na krovnoj konstrukciji traži investiciju koju kazalište samo ne može riješiti. Također, u slučaju nastavka izgradnje može se reći kako bi takva investicija bila kratkoročna i suvišna, a iznimno skupa. Upravo zato smo upozorili prvo naše osnivače Grad Mostar i Hercegovačko-neretvansku županiju, a zatim i cjelokupnu javnost na problem koji se ne rješava već punih 15 godina. Uz pomoć sredstava Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske uspjeli smo napraviti novi projektni plan izgradnje zgrade kazališta i sada smo u procesu utvrđivanja punog iznosa potrebne investicije. Sigurni smo kako jedino nastavak izgradnje zgrade HNK Mostar osigurava rješenje ovog problema, ali i problema s kojim se susreće grad s dva velika objekta u središnjoj zoni koja nisu dovršena - zgradama “Staklene banke” i HNK Mostar.
U kakvim uopće uvjetima danas djeluje ansambl?
- Kada zanemarimo neriješeno pitanje prostora u kojem radimo, opći uvjeti su nešto bolji u odnosu na prethodne godine kada smo imali situaciju kašnjenja plaća i uplata doprinosa. Međutim, još uvijek nije riješeno pitanje sustavnog financiranja kroz proračun, onako kako je to slučaj s drugim kazališnim kućama u BiH. HNK Mostar, kao i Narodno pozorište Mostar, financiraju se još uvijek iz sredstava granta, tako da daljnje financiranje uvijek može biti dovedeno u pitanje. U ovakvim uvjetima nismo sigurni u ostvarenje naših dugoročnih planova, ali svakako ih nastojimo provesti. Kazalište sada u ansamblu ima devet glumaca, uspjeli smo angažirati troje mladih glumaca koji su završili mostarsku dramsku akademiju. Uz tehničko i administrativno osoblje, imamo ukupno 25 djelatnika. U nekoj budućnosti, koja bi trebala biti osigurana kroz redovito financiranje i nastavak izgradnje zgrade kazališta, mi bismo trebali imati tim od 60 djelatnika i od tog plana, unatoč svim poteškoćama, nećemo odustati.
Jeste li zadovoljni odzivom publike. Imam osjećaj kako sve više ljudi, posebice mladih, prije svih studenata, redovito posjećuje programe u HNK?
- Još jedan od važnih projekata koji smo proveli uz pomoć Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske je projekt “HNK Mostar za studente, studenti za HNK Mostar”. Projektom su obuhvaćeni studenti Sveučilišta u Mostaru, a u budućnosti ga planiramo proširiti i na ostale studente u Mostaru. Projekt se realizira preko vaučera koje studenti mogu preuzeti u prostorijama Studentskog zbora i na blagajni HNK Mostar zamijeniti za besplatne ulaznice za predstave iz našeg redovitog repertoara.
Taj se projekt pokazao kao višestruko koristan i za kazalište koje na ovaj način privlači mlađi dio populacije, ali i za studente koji su u prilici pogledati predstave bez izdvajanja novčanih sredstava. Imajući u vidu kako najveći broj studenata dolazi iz drugih mjesta i moraju plaćati smještaj i hranu, ono čega se unaprijed odriču su upravo kulturna događanja, što je velika šteta jer je riječ o mladim ljudima koji će vrlo brzo u četiri do pet godina školovanja postati akademski građani ove zemlje, a možda nikada nisu ili vrlo rijetko posjetili kazalište i odgledali neku predstavu. Ovaj projekt je, kako već vidimo po njegovim prvim rezultatima, uspio te mislimo kako će za nekoliko godina ova slika, u kojoj više od 50 posto publike na jednoj predstavi čine mladi ljudi, ostati nešto što je uobičajeno. Projekt se nastavlja i u ovoj kazališnoj sezoni.
Kada su u pitanju srednjoškolci, prošlu sezonu premijerno smo izveli predstavu “Quijotanje” autora Dragana Komadine koju su u kratkom vremenu pogledali učenici brojnih srednjih škola iz Mostara, Kreševa, Kiseljaka, Tomislavgrada i brojnih drugih mjesta. Predstava tematizira problem vršnjačkoga nasilja i upravo smo u ožujku, kada se i obilježava Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkoga nasilja, imali najviše izvedbi te predstave.
Potrebno je spomenuti kako su i dalje ulaznice za učenike, studente i umirovljenike niže za 50 posto u odnosu na redovite cijene te da je to dio našeg plana približavanja kazališta ne samo mlađoj nego i onoj starijoj populaciji na koju također moramo misliti. •