Podsjećanjem na lik i djelo pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića danas je na Akademiji nauka i umjetnosti u Sarajevu obilježena 150. godišnjica njegovog rođenja.
Obilježavanje godišnjice upriličeno je u okviru oktobarske Manifestacije "Dani Matice hrvatske u Sarajevu" te je potpredsjednik Matice hrvatske prof. dr. Stipe Botica izrazio zadovoljstvo što se ova godišnjica obilježava u Sarajevu gdje je Kranjčević veći dio života radio i stvarao.
Posebno važnim ocijenio je činjenicu da će o ovom pjesniku i njegovom djelu govoriti eminentni hrvatski i bosanskoherceovački znanstvenici.
Naglasio je da nacionalno određenje ovog velikog pjesnika ne predstavlja zapreku da njegovo djelo bude internacionalno, ali je dodao da Kranjčević nedvojbeno pripada u hrvatsku književnost od osamdesetih do hrvatske moderne te se kanon hrvatske književnosti ne može zamišljati bez toga.
- No njegov život i rad u BiH može biti podloga da jednim dijelom participira u kulturi BiH, stav je Botice.
O temi "Književno djelo Kranjčevića u kanonu hrvatske književnosti" govorio je danas prof. dr. Krešimir Nemec naglasivši da je ova godišnjica prilika da se podvuče crta i vidi šta se u međuvremenu dogodilo s precepcijom o jednom od najvećih hrvatskih pjesnika.
Nemec je mišljenja da je Kranjčević i do danas ostao aktualan, a možda je i aktualniji nego ikada, dodajući da su u Hrvatskoj svjesni da se hrvatska poezija može podijeliti na onu do Kranjčevića i onu od Kranjčevića te je mišljenja da je on prijelomna točka u razvoju poezije.
- U trenutku kada se on pojavio na književnoj pozornici hrvatski pjesnički izričaj je pao u tešku krizu. Zapravo, nije bilo većih pjesnika i potom dolazi jedan "vulkan", jedna poetska veličina koja spaja staru tradiciju i najnovije osjećaje na prijelomu iz 19. u 20. stoljeće, smatra Nemec.
O jeziku i stilu Kranjčevićevih djela govorio je danas prof. dr. Ivo Pranjković kazavši da mu je namjera bila pobrojati neke karakteristične postupke u njegovoj poeziji i to uglavnom one koji se tiču gramatičke upotrebe pojedinih oblika i reda riječi što je vrlo karakteristično za ovog pjesnika.
Osvrnuo se i na leksiku u njegovim poemama, s obzirom na to da je Kranjčević najveći dio svog vijeka živio u BiH te je govorio o utjecaju bosanske sredine na njegov jezik.
Pranjković je iznio stav da je Kranjčević jedan od najvećih pjesnika na ovim prostorima i za sve ljubitelje pjesničke riječi on je neosporna veličina, ali je naglasio da se poezija danas malo čita.
- Ne bih bio meritoran da ocjenjujem koliko je on popularan kod mladih, a to bi trebao biti jer je to veliko pjesništvo i, bez sumnje, spada među tri najbolja hrvatska pjesnika, zaključio je Pranjković, javlja Fena.
Silvije Strahimir Kranjčević rođen je u Senju 17. veljače 1865. godine, u Zagrebu je završio jednogodišnji učiteljski tečaj iz slovničko-povijesne grupe, i s diplomom učitelja "na građanskih skolah" odlazi službovati u BiH. Živio je u Mostaru, Livnu, Bijeljini i Sarajevu.
Njegov pjesnički put kao jednog od najznačajnijih pjesnika realizma trajao je punih dvadeset i pet godina, od "Zavjeta" iz 1883. do "Hristove slike" iz 1908. godine. Umro je u Sarajevu 29. listopada 1908. godine.