Tekst Miroslava Krleže "Hrvatska rapsodija" pod redateljskom palicom Gradimira Gojera premijerno će biti izveden 25. siječnja na Maloj sceni En Face Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS).
To će biti nakon dužeg razdoblja postavljen neki Krležin tekst na scenu NPS-a, a u ovom komadu Gojer osim režije potpisuje i adaptaciju teksta, likovna rješenja i izbor glazbe.
Brojan glumački ansambl različitih generacija iznijet će na scenu Krležinu misao - Hasija Borić, Mediha Musliović, Emina Muftić, Sanela Pepeljak, Ejla Bavčić-Tarakčija, Riad Ljutović, Vedran Đekić, Slaven Vidak, Dušan Bugarin te Eman Šabotić.
Redatelj Gojer istaknuo je na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu kako ovaj tekst, nažalost, predstavlja krik u pustinji duha. Ocjenjuje da je riječ o iznimno ozbiljnom tekstu u kojem je Krleža pisao prozu i dramu, a on je na sintetski način dodao i poeziju.
- Ovu sam predstavu radio da bih se javno odupro nevjerojatnoj estradizaciji i banalizaciji našeg kazališta. Smatram da se u BiH, u nedostatku društvene brige za kazalište to nadoknađuje estradizacijom repertoara koji je truli kompromis najnižim strastima publike, kazao je on.
Dodao je da je u fokusu teksta pomahnitali vlak pun ljudi koji juri u metropolu, a zapravo će se obrušiti u klasičnu apokalipsu u "kojoj ćemo svi završiti". Krležino kazalište, kazao je, pitanje je riječi i jezika, pa tek onda svih ostalih kazališnih elemenata.
- Krležine riječi su prejake, zato sam smatrao da na Maloj sceni ne treba dodatne kazališne protetike, već da glumci izađu na scenu i kažu to što imaju. Krleža se borio protiv laži, a danas je prisutan trijumf laži na našim prostorima, ustvrdio je.
V.d. direktora NPS Marijela Hašimbegović smatra kako je izbor ovog djela veliko bogatsvo za repertoar NPS-a, te da je "Hrvatska rapsodija" svojevrsni scenski krik. Za nju je Krleža bio veliki vizionar koji je predvidio da će loše vođenje ljudi biti veliki rak društva.
Glumica Hasija Borić ocjenjuje da je često prisutno mišljenje kako je Krleža pretežak zapravo rezultat duboke antiintelektualne atmosfere koja vlada u Sarajevu i BiH. Ističe da je Krleža bio socijalno angažirani pisac, čije je djelo svevremeno. Posebno je fascinira koliko Krležina priča korenspondira s današnjim vremenom, govoreći o ratu, uništavanju, poraću i brojnim posljedicama rata.
Za Minku Muftić Krleža je gigant misli, te je zajedno s kolegama duboko "zaronila" u materijal, promišljajući kako ga najbolje iznijeti na scenu. Probe je nazvala iznimno kreativnim, ocjenjujući kako ovom predstavom imaju na što upozoriti, jer su Krležine metafore zaista velike.
I ostali glumci izrazili su zadovoljstvo radom na Krležinom tekstu te ponovnim pokretanjem male scene En Face u NPS-u.
Tekst Miroslava Krleže "Kraljevo" također u režiji Gradimira Gojera posljednji je put na sceni Narodnog pozorišta postavljen 2005. godine.