Grad Mostar svojom lokacijom, ali i živopisnom ljepotom, privlači filmske redatelje, kako domaće tako i one strane. Neka od velikih filmskih ostvarenja snimana su u Mostaru, poput filma i serijala “Moj brat Aleksa”, preko čuvenog serijala “Kože”, kadrova “Bitke na Neretvi” i “Partizanske eskadrile”, pa sve do novijih ostvarenja, poput filmova “Obrana i zaštita” te najnovijeg “Mrtve ribe plivaju na leđima”.
Međutim, malo je u javnosti poznata činjenica kako je prvi igrani film ikada snimljen na području Bosne i Hercegovine snimljen upravo u Mostaru još davne 1916. godine.
Riječ je o mađarskoj melodrami “Szulamit” koja za središte mitske priče i radnje ima srednjovjekovnu djevojčicu. U filmu proslavljenog redatelja Eugena Illesa, njemačkog redatelja i pisca, inače mađarskog podrijetla, djevojka Szulamit se izgubi negdje u planinama i pada u bunar.
Spasi je ratnik Abšalom pa se dvoje mladih zaljube. Iako junak obeća oženiti djevojku, zbog tadašnjih sukoba i borbe za prevlasti priča će se zakomplicirati.
Na nijemom filmu koji je objavljen, a koji je, zbog vremešnosti, jako loše kvalitete, smjenjuju se kadrovi zanimljive srednjovjekovne storije na prizorištima Mostara iz tog vremena.
Posebno je prepoznatljiv kadar u kojem glavna junakinja vodi dijalog s drugim likovima, a gdje je autor za pozadinu izabrao pejzaž sa Starim mostom. Tu je još nekoliko prepoznatljivih sekvencija, poput starog muslimanskog groblja te zidića s kojeg se vide kule i kuće na desnoj obali Neretve. U nekim kadrovima glavni likovi silaze i do obala Neretve, a dio radnje odvija se i pored bunara, također negdje u blizini obala Neretve. U pozadini ovog nijemog filma kao zvučni zapis koristi se klavirska skladba koja svojom dinamičnošću prati dramatičnost događaja na filmskom platnu. Dijalozi i radnja objašnjeni su velikim titlovima na crnoj pozadini. Film traje ukupno 44 minute, a u njemu glume Bela Bátori, Kertesz Desider, Alice Sera, Maria Szepes i Ica von Lenkeffy.
Inače Eugen Illes, koji je radio i kao snimatelj, zaslužan je (1877. - 1951.) za uspjeh čak 120 njemačkih filmova, bavio se i prodajom mađarskih filmova u Njemačkoj. Tijekom Prvog svjetskog rata snimio je nekoliko tisuća metara dokumentarnoga materijala.
Riječ je o iznimno plodnom redatelju koji je ostavio neizbrisiv trag u nijemom filmu u razdoblju od 1913. do 1927. godine kada se prestaje baviti redateljskim poslom i vraća se živjeti u Mađarsku. •