Ravnatelj i umjetnički ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš Mijo Stanić i Duško Šarac i direktor Galerije Aluminij Darko Juka predstavili su vrijednu zbirku notnih i tekstualnih zapisa Živka Ključe, dopadljiva rustikalna imena “Stare pisme s ušća Neretve”, objavljenu u nakladi Neretvanske riznice umjetnina i inih vrijednosti iz Opuzena, Festivala dalmatinskih klapa Omiš i Zaklade “Ljubo Stipišić Delmata” iz Zadra.
Taj je notni zapis uglednoga mostarskog skladatelja, kontrabasista, pedagoga i melografa ove godine nagrađen prestižnom nagradom “Franjo Ksaver Kuhač”, koju je dodijelilo Hrvatsko društvo skladatelja, za autorski doprinos očuvanju tradicijske kulture i baštine.
Pitak su program glazbeno oplemenili ženska klapa Ar’ja Mostar i muška klapa Dobrkovići, izvedbama skladbi koje je Ključe spasio od zaborava u ovomu djelu koje struka ocjenjuje njegovim kapitalnom pothvatom na polju dalmatinskoga stvaralaštva. Zbirka sadrži notne zapise 43 obrađena napjeva s pripadajućim tekstovima.
Ravnatelj spomenute Neretvanske riznice Stjepan Šešelj jedan je od autora predgovora, u kojemu piše kako Ključe cijeli svoj glazbeni život temelji na stoljećima taloženim iskustvima hrvatske glazbene baštine.
- I tako je radio dvadeset i više godina, i nije mu uvijek bilo lako, a ni ugodno u tomu poslu, no najteže mu je bilo saznanje kad je shvatio da je zakasnio u svojoj nakani, jer su mnogi umrli i sa sobom puno toga odnijeli. Ali, ipak, Živko Ključe je i dalje, odlazeći na teren, bilježio i zapisivao stare napjeve te se na kraju ovjenčava i ovom knjigom.
On to radi na tako stručan i kvalitetan način, tako da možemo reći da je ovo za neretvansko područje jedna od najkvalitetnijih zbirki koje su do sada izišle.
Upravo kao što je to radio Ljubo Stipišić za splitsko, trogirsko ili makarsko područje, tako se i Živko Ključe ovom zbirkom svrstava u red vrsnih hrvatskih melografa, koji su ponajviše napravili, bilježeći posebno neponovljive glasove s Neretve, one glase iz neretvanskih praskozorja i sutona, što nam vraćaju u život prošle, ali za nas nikada umrle vrijednosti hrvatskoga južnjačkog pjeva – nadahnuto je, između ostaloga, zapisao Šešelj.
Sam autor podsjeća kako je riječ o klapskim pjesmama koje je prikupljao 1970-ih u donjemu neretvanskom slivu, a ocjenjivač Stanić domeće kako je djelo vrijedan dokument koji obuhvaća stare napjeve, obrađene na suvremeniji način, i to iz onoga kraja iz kojega je dosad bilo najmanje prikupljenih i obrađenih napjeva.
- Ovo je zalog za budućnost i nadam se kako će puno napjeva iz ove zbirke biti izvedeno na omiškomu festivalu i na drugim dalmatinskim susretima – kazao je Stanić.