U vremenima kada hrana postaje sve važniji činitelj u životu ljudi, a većina država okreće se prema proizvodnji hrane, Bosna i Hercegovina većinu svojih potreba ostvaruje uvozom. Neke od odgovora o tim problemima smo za Večernji list potražili kod prof. dr. sc. Marka Ivankovića, direktora FAZ Mostar.
Koliki su kapaciteti za razvoj poljoprivrede i stočarstva u BiH?
BiH pripada u zemlje koje imaju više od 50% površina koje su nepogodne za razvitak intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Prosjek obradivih površina po stanovniku u BiH iznosi 0,6 ha, što je iznad prosjeka EU-15 koji iznosi 0,4 ha. Zbog visokog udjela travnjačkih površina koji iznosi oko 53% od ukupnih poljoprivrednih površina, stočarstvo predstavlja važan segment BiH poljoprivrede. S obzirom na klimatske i geografske uvjete, može se reći da BiH ima relativno povoljne uvjete za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Ukupne obradive površine u BiH iznose 1,024.000 hektara, od čega 40% zemljišta uopće nije iskorišteno tijekom posljednjih godina.
Ipak hranu uvozimo?
Veliki trgovinski deficit koji BiH stalno ostvaruje na području poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je dobrim dijelom rezultat neadekvatne agrarne politike, odnosno ne postojanja jedinstvene agrarne politike na razini BiH. U usporedbi s nama jedan od temeljnih stupova EU je zajednička agrarna politika (Common Agriculture Policy -CAP). Pokušaji vođenja agrarne politike na razini entiteta i Distrikta Brčko ne daju rezultate.
Ostatak intervjua pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista.