Posjet sirijskog predsjednika Bashara al-Assada Moskvi i njegov sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je iznenadio svijet, trajao je više od tri sata. Kako doznaje Večernji list iz visokih sirijskih vojnih izvora, osim o nastavku zračnih udara, na sastanku se najviše razgovaralo o kopnenoj operaciji protiv terorističke organizacije ISIL-a i ostalih islamističkih militantnih skupina u kojoj bi, osim sirijske režimske vojske, sudjelovali i pripadnici iranske revolucionarne garde, borci Hezbollaha i dobrovoljačke jedinice iz Rusije. Nekoliko stotina ruskih dobrovoljaca već ratuje u Siriji za Bashara al -Assada na području Homsa, Latakije i Alepa.
Naš izvor ističe kako Rusija u ovom trenutku ne želi slati svoju vojsku da sudjeluje u kopnenoj operaciji niti želi ponoviti scenarij iz Afganistana i ući u sirijsku močvaru.
Politički dogovor
Cilj je operacije poraziti Islamsku državu i neutralizirati radikalne militantne skupine kako bi stvorili uvjete za političko rješenje sirijske krize.
Iako mnogi promatrači i analitičari smatraju kako je Assad posjetio Moskvu prvenstveno zbog dogovora o svom odlasku s vlasti, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije želio ni demantirati ni potvrditi navode da su dva predsjednika, između ostalog, razgovarala i o mogućem Assadovu odlasku s vlasti čim se za to steknu uvjeti. Međutim, da su o tome razgovarali, dokazuje i činjenica kako je predsjednik Putin odmah nakon razgovora s Assadom obavijestio saudijskog kralja, turskog predsjednika Erdogana i američku stranu o temi razgovora.
Sada već polako svima postaje jasno kako će, dođe li do političkog rješenja u Siriji, Assad po svemu sudeći odstupiti s vlasti, a u prilog u tome ide i izjava turskog predsjednika Erdogana kako Turska nema ništa protiv da Assad bude sudionik tranzicijske vlasti pod uvjetom da ona ne traje više od šest mjeseci. Isto tako, iz Irana se sve više čuju glasine da Iran neće podržati da Assad bude vječno predsjednik Sirije. Ono od čega analitičari najviše strahuju, ako ne uspije ruska vojna intervencija i ne nađe se političko rješenje za sirijski rat, da regiji prijeti rat širokih razmjera.
U prilog tome ide izjava ministra vanjskih poslova Katara Khaleda Bin Al Atije koji je kazao da će u slučaju da to bude potrebno Doha s Turskom i Saudijskom Arabijom izvesti vojnu intervenciju u Siriji, na što mu je zamjenik ministra vanjskih poslova Sirije Fejsal el-Mekdad odgovorio da će u slučaju ostvarivanja ove prijetnje odgovor Sirije biti žestok jer će ih u slučaju takve vojne intervencije Sirija smatrati agresorima.
Poznato je kako su, nedugo prije ruskih zračnih udara u Siriji, Saudijska Arabija i zemlje Zaljeva uz pomoć Turske pripremale vojnu intervenciju u Siriji poput one u Jemenu.
Podijeljeni Bagdad
U isto vrijeme zastupnici i članovi Iračkog narodnog saveza zatražili su od premijera Haidera Al-Abadija da od Moskve traži vojnu pomoć i zračne udare ruskog zrakoplovstva po položajima islamističkih ekstremista u Iraku. Međutim, irački je premijer pod velikim pritiskom, jer s jedne strane ima zahtjev Iračkog narodnog saveza u rukama, a s druge strane obećao je Obami da to neće učiniti jer želi da Bagdad zadržati status strateškog saveznika Washingtona. Haider Al-Abadi još nije zatražio pomoć Moskve opravdavajući se kako "nije pravo vrijeme" za zahtjev za ruske zračne udare, jer bi ulazak Rusije u borbu protiv ISIL-a u Iraku samo zakomplicirao situaciju i mogao bi imati neželjene posljedice, uključujući i na dugoročne odnose sa SAD-om.