U Međimurju, Varaždinu i istočnim dijelovima Hrvatske zbrajaju se štete od tuče veličine lješnjaka koja je pala prošlog vikenda. Još nema informacija u kojem je opsegu djelovala protugradna obrana. U Državnom-hidrometeorološkom zavodu ostaju pri tome da u znanstvenoj zajednici i Svjetskoj meteorološkoj organizaciji postoji "jasan i jedinstven stav" da ne postoji ni jedan znanstveno utemeljeni dokaz uspješnosti i učinkovitosti obrane od tuče, pa ih, prema tome, i ne treba operativno provoditi u praksi.
No, Zakon o obrani od tuče još nije ukinut, iako je zakonska procedura pokrenuta prije nekoliko godina pa je sezona obrane počela 1. svibnja, kao i svake godine. Godišnje se za obranu izdvaja oko 1,25 milijuna eura, što u DHMZ-u vide kao neučinkovito trošenje novca poreznih obveznika.
Obranu od tuče protugradnim raketama u sklopu nacionalne meteorološke službe imaju, ističu, još samo Rusija, Srbija i dijelom Kina, a u zemljama EU samo u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj obranu na dijelu teritorija provodi agencija pri ministarstvu poljoprivrede. Bi li takvu agenciju trebala osnovati i Hrvatska, pitanje je za raspravu.
Postoje i primjeri privatne inicijative i privatnog ili lokalnog financiranja operativne obrane zrakoplovima na ograničenom području u Austriji, Sloveniji i Njemačkoj. I to je u Hrvatskoj isprobano, pa se odustalo. U Francuskoj se obrana provodi kao privatna inicijativa u četiri regije, i to isključivo prizemnim generatorima, bez raketa.
Zanimljiv je slučaj Mađarske koja je uspjela povući i nešto novca iz EU fondova za obranu. Ova država ima 12 meteoroloških radara i oko tisuću prizemnih generatora sa srebrnim jodidom, od kojih se dvije trećine navodi ručno, a ostali automatski. Angažirano je stotinjak ljudi. Riječ je o Nacionalnom sustavu za ublažavanje štete od tuče (JÉGER), koji sprečava milijarde forinti štete u poljoprivredi, na nekretninama i automobilima, tvrdi Nacionalna poljoprivredna komora (NAK). Generatori izbacuju aktivnu tvar sa srebrnim jodidom koja usitnjava komade leda u oblacima.
– Tuča se ne može potpuno spriječiti, ali može se omogućiti da veličina leda koji pada na tlo bude manja – tvrde u NAK-a. Prošle godine generatori su bili aktivni 96 dana i "odradili" su oko 176.000 radnih sati. Poljoprivrednici su prijavili štetu od tuče na 30.678 hektara, znatno manje nego u 2017. godini, kad JÉGER još nije bio u funkciji. Tada je tuča poharala oko 72.000 hektara. Osim toga, u NAK-u ističu da je prije udio šteta od tuče u poljoprivredi iznosio 37 posto, a posljednje tri godine je oko osam posto. Neke procjene govore da je šteta za trećinu manja nego da uopće nema obrane. Kako to izgleda u praksi, govori primjer iz druge polovice svibnja, kad je JÉGER radio četiri dana zbog prijetećih superćelija. Nevrijeme je tada pogodilo i Budimpeštu. Uključeni su prizemni generatori i pao je led veličine zrna graška, a na područjima ispod superćelija veličine trešnje ili još veća.
– Prizemni generatori sa srebrnim jodidom igraju ulogu u ublažavanju štete od leda, smanjuju veličinu zrnaca leda, ali ne mogu utjecati na stvaranje superćelija i nemaju utjecaja na količinu oborina – izvijestio je NAK koji ove godine provodi svoju sedmu sezonu zaštite koja će potrajati do 30. rujna. Prizemni generatori, njih točno 986, pokrivaju cijelu zemlju. U Hrvatskoj se obrana provodi uz pomoć mreže 300 aktivnih generatorskih postaja u 12 županija kontinentalne Hrvatske i Zagreba.