Europski saveznici Ukrajine postali su optimistični, s dozom opreza, u vezi s time da novoizabrani američki predsjednik Donald Trump neće prisiliti Kijev na preuranjene pregovore s Rusijom. Njihova razmišljanja promijenila su se nakon niza privatnih razgovora s članovima Trumpova tima u kojima su transatlantski partneri izložili argumente za nastavak podrške Ukrajini. Tako tvrde europski dužnosnici koji su željeli progovoriti za Bloomberg pod uvjetom anonimnosti.
Ti razgovori otvaraju mogućnost da nova administracija pomogne Ukrajini, koju je rat teško pogodio, da se vrati u jaču poziciju prije nego što pregovori uopće počnu, rekli su. Međutim, oni koji su sudjelovali u privatnim razgovorima upozoravaju da ne znaju što će nova predsjednička administracija učiniti jer Trump ima povijest odbijanja savjeta ili mijenjanja stava u posljednjem trenutku.
Europski dužnosnici rekli su da su Trumpovi suradnici bili otvoreni za dva argumenta: da bi novi američki lider riskirao poniženje koje bi bilo usporedivo s kaotičnim povlačenjem predsjednika Joea Bidena iz Afganistana kada bi povukao podršku Kijevu te da bi dopuštanje Rusiji da postigne takvu pobjedu samo ohrabrilo Kinu da razmotri agresivnije poteze.
Tjedan dana prije nego što će prisegnuti kao 47. predsjednik još uvijek nije jasno kako će Trump postupiti u vezi s ratom u Ukrajini koji traje već gotovo tri godine. S obzirom na to da planeri u Trumpovu timu razmatraju nekoliko ideja, ne postoji jasna strategija za Ukrajinu koja bi se mogla provesti nakon inauguracije 20. siječnja, rekli su europski i ukrajinski dužnosnici. Međutim, razgovori su podigli osjećaj "opreznog olakšanja" u europskim prijestolnicama, gdje su dužnosnici razmatrali najgore scenarije u slučaju da Trump održi svoje obećanje o brzom okončanju rata te potencijalno donese dogovor koji bi marginalizirao Kijev i ojačao ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni, koja podržava Ukrajinu i koja je također učvrstila svoj odnos s Trumpom posjetom njegovu imanju Mar-a-Lago na Floridi ovog mjeseca, rekla je da ne predviđa povlačenje iz Ukrajine i naglasila logiku jačanja pozicije Kijeva. "Jedini način da prisilimo Rusiju da sjedne za pregovarački stol jest da je stavimo u tešku situaciju", rekla je Meloni prošlog tjedna nakon sastanka s Trumpom i njegovim saveznicima. "Trump ima sposobnost koristiti i diplomaciju i odvraćanje", dodala je, "i očekujem da će se to i ovaj put dogoditi."
U najmanju ruku Trumpovo predizborno hvalisanje da će završiti Putinov rat u Ukrajini prije inauguracije sada je skinuto s dnevnog reda. Njegov kandidat za specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju Keith Kellogg rekao je prošlog tjedna za Fox News da bi želio da se rješenje pronađe u prvih 100 dana administracije. Brzo rješenje rata "sada je malo vjerojatno, a čujemo da se zapravo raspored pomaknuo prema Uskrsu", rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Lammy za BBC Radio 4. Dodao je da ne vidi "nikakve dokaze da Putin želi sjesti za pregovarački stol".
S obzirom na to da ruske snage napreduju i osvajaju teritorij u istočnoj Ukrajini, Moskva nema poticaj za pregovaranje dok učvršćuje svoju poziciju. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je Trumpov poziv za trenutačni prekid vatre prošlog mjeseca nazivajući ga "putem bez izlaza". Članovi Trumpova tima također razmatraju situaciju. Michael Waltz, visoki suradnik kojeg je Trump odabrao za savjetnika za nacionalnu sigurnost, signalizirao je u nedjelju da će se od Ukrajine tražiti da smanji dobnu granicu za obaveznu vojnu službu kako bi ojačala svoju poziciju na bojištima prije bilo kakvog dogovora.
Međutim, europski lideri, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza, izrazili su određeno iznenađenje nakon razgovora s Trumpom o predsjednikovu otvorenosti prema rješenju. Prema europskim dužnosnicima, bivši predsjednik, koji je ponovno izabran, postavljao je "pametna pitanja" o ratu tijekom sastanaka i razgovora s Europljanima. Trump je izrazio interes za nadgledanje "posla stoljeća" kada je riječ o Ukrajini, prema osobama upoznatim s razgovorima. Također je kritizirao Putinovo ponašanje, rekli su, iako traži otvoriti kanal komunikacije s ruskim liderom. Ipak, novoizabrani predsjednik ostavio je dojam da nije duboko angažiran u sudbini Ukrajine ili da ne prepoznaje strateški značaj rata za američke interese, rekli su ti ljudi.
Lideri u europskim prijestolnicama sve više su uvjereni da će se u doglednoj budućnosti pojaviti dogovor za okončanje rata. Nadaju se da će pooštravanje sankcija Moskvi i nastavak vojne potpore Kijevu nametnuti ekonomske i vojne troškove Rusiji i otvoriti prostor za pregovore u korist Ukrajine. Prošlog tjedna SAD i UK uveli su najagresivnije sankcije ruskoj naftnoj industriji do sada.
Kada je riječ o pronalaženju rješenja, postoji priznanje da će svaki dogovor morati uključivati sigurnosna jamstva za Kijev u nekom obliku, rekli su. To bi neizbježno otvorilo prostor za napete rasprave o tome treba li se američke trupe obvezati ako Ukrajina bude napadnuta nakon prekida vatre, što je ključni element za osiguranje europske podrške, prema izvorima upoznatim s razgovorima.
