Odluka američkih vlasti da pod širok spektar sankcija prema Rusiji stave i naftnog diva Gazprom Neft snažno je odjeknula i u našoj regiji jer spomenuta ruska tvrtka suvlasnik je Naftne industrije Srbije (NIS), koja pak posluje u Bosni i Hercegovini, gdje sam Gazprom ima više od 40 benzinskih crpki, piše Večernji list BiH.
Janaf i NIS
Sve se itekako tiče i Hrvatske jer NIS glavninu nafte uvozi preko Hrvatske. Naime, sankcionirani NIS dugogodišnji je i najveći poslovni partner Jadranskog naftovoda (JANAF). Kako su sami istaknuli u priopćenju, s NIS-om imaju sklopljen ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026. JANAF je strateška državna tvrtka kojoj čak trećina prihoda dolazi upravo od posla u kojem NIS opskrbljuju naftom. Za vrijeme Jugoslavije ovaj je naftovod i napravljen kako bi iz Omišlja nafta stizala i do Srbije.
Da bi cjelokupna situacija mogla ostaviti posljedice na Hrvatsku, potvrdio je i premijer Andrej Plenković u posebnoj objavi.
- Američke sankcije protiv ruskih energetskih tvrtki još su jedan pokazatelj brojnih negativnih posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Sankcioniran je i Gazprom Neft, koji je vlasnik 50% NIS-a, pa se postavlja pitanje kako će cjelokupna situacija utjecati na hrvatski JANAF - objavio je Plenković.
Malo je vjerojatno da će JANAF ignorirati sankcije, iako Europska unija nije izrekla takve mjere prema Gazpromu i poduzećima u kojima oni imaju vlasnički udjel, poput NIS-a. U Hrvatskoj i ne postoji nacionalni zakonski akt ili međunarodni bilateralni sporazum koji bi regulirao provedbu sankcija koje nisu UN-ove ili izdane od EU-a. S druge strane, JANAF posluje u svijetu i plaća američkim dolarima pa je teško vjerovati da će riskirati američku "osvetu". Za sada najavljuju da će tražiti tumačenje sankcija, što je, uostalom, i poruka koja ovih dana stiže i iz Beograda.
Kako je riječ o potpuno novoj situaciji, srbijanske vlasti traže dodatna tumačenja i odgovore od Amerikanaca, a jasno je da sad moraju i s Rusijom vidjeti kako najbezbolnije za NIS i srbijansko naftno tržište izići iz ove situacije. Moguće je da predsjednik Aleksandar Vučić kupuje vrijeme do stupanja na dužnost nove američke administracije koja će možda imati nešto drugačiji odnos prema sankcioniranju ruskih tvrtki. No, teško je vjerovati da će se promjena, čak i ako je bude, vidjeti tako brzo. Zato će se problem ruskog suvlasništva u NIS-u, a time i transporta ruske nafte preko JANAF-a, morati rješavati brzo.
Za prilagodbu i poduzimanje mjera imaju 45 dana jer tek nakon proteka tog razdoblja kreće puna primjena sankcija. No, morat će na ovom pitanju surađivati i Hrvatska i Srbija jer, kako je otkrio premijer Andrej Plenković, Srbija je 95 posto ovisna o opskrbi nafte preko Hrvatske. Neslužbeno se u energetskim krugovima špekulira da bi potencijalni kupac ruskog udjela u NIS-u mogao biti mađarski MOL. Ako bi se promijenilo vlasništvo, onda više ni NIS ne bi bio pod sankcijama.
Ovo, naravno, nisu prve zapadne sankcije prema ruskim poslovnim subjektima u proteklih nekoliko godina, a nama je možda najbliži slučaj ruske Sberbanke, koja je poslovala i u BiH. U rekordnom roku banka je promijenila vlasnika u svim državama regije u kojima je poslovala, pa je tako u BiH njezinu imovinu i poslovanje preuzela lokalna ASA banka.
Vlasništvo u BiH
Kada je u pitanju BiH, treba reći da NIS u Bosni i Hercegovini zapošljava oko 500 radnika i upravlja s 42 Gazpromove i NIS Petrolove benzinske crpke na teritoriju obaju entiteta. Vlasnik je NIS Petrola Banja Luka, koji je zatim vlasnik društva G-Petrol Sarajevo, a uz ove dvije, ima i tvrtku Jadran-Naftagas Banja Luka, registriranu za djelatnost vađenja sirove nafte. G-Petrol Sarajevo druga je kompanija iz naftnog sektora po prihodima u BiH, s 645,4 milijuna maraka ostvarenih prihoda u 2023. godini. Izravne posljedice na poslovanje ovih tvrtki ovisit će o postupanju komercijalnih banaka, kako je to bio slučaj i s ranijim američkim sankcijama. No, ako Srbija riješi pitanje ruskog udjela u NIS-u, moguće je i da se sve prođe bez negativnih posljedica na tržište BiH.
Općenito gledano, ruski kapital nije u značajnoj mjeri prisutan u BiH i, zapravo, naftna industrija zauzima najveći dio ruskih ulaganja. Samo tržište nafte, bez obzira na ishod ove priče, ne bi trebalo pretrpjeti značajne posljedice jer su lanci opskrbe odavno disperzirani. Drugim riječima, nafta na tržište dolazi iz različitih izvora i eventualni prekid opskrbe s jedne strane lako će biti nadomjestiti iz drugih izvora.
