Država Bosna i Hercegovina, ali i Federacija BiH i više županija novu su godinu počele bez usvojenih proračuna. Nije da je to baš neuobičajena situacija za različite razine vlasti u BiH jer počesto se događalo da prvih nekoliko mjeseci institucije funkcioniraju na privremenom financiranju, što je zapravo jedino rješenje u nedostatku proračuna, piše Večernji list BiH.
Politikantstvo ili...
Državna razina zapravo je najčešće i počinjala novu godinu s privremenim financiranjem. U prilog im idu zakonske odredbe koje omogućavaju produljivanje tromjesečnog privremenog financiranja pa se znalo dogoditi da i cijelu godinu institucije BiH provedu bez proračuna. Kao što je poznato, privremeno financiranje temelji se na potrošnji iz istog razdoblja prethodne godine, a to u praksi znači da se može trošiti samo onoliko koliko i godinu prije. Nikakvi novi rashodi nisu dopušteni. Kako većina sredstava iz državnog proračuna ide na otplatu vanjskog duga te servisiranje plaća i tekućih aktivnosti samih institucija, posljedice kašnjenja u usvajanju proračuna nisu tako teške kao na entitetskoj ili županijskoj razini.
Državni proračun odavno je postao sredstvo političke borbe u Bosni i Hercegovini, a ne najvažniji godišnji dokument o kojem ovisi funkcioniranje jedne države. Previše politikantstva dovelo je do toga da su odavno poremećene procedure usvajanja i da se klasičnim medijsko-političkim pritiskom nastoji dobiti proračun u terminu i strukturi koji nekima najviše odgovaraju. Uporno se ignoriraju procedure i odgovornosti, kao i redoslijed poteza pri usvajanju. Posebna je priča što se zaboravlja kako je državni proračun u BiH prvenstveno koncipiran za otplatu vanjskog duga i financiranje institucija, a ne kao instrument razvoja. U tomu možda treba tražiti i razloge zašto BiH prvu polovinu godine dočekuje bez usvojenog proračuna.
Ministarstvo financija BiH nije poslalo prijedlog državnog proračuna. Iako je, prema proračunskom kalendaru, proračun institucija BiH za 2025. godinu trebao biti usvojen do kraja 2024., još uvijek nije izrađen ni nacrt koji bi trebao biti upućen Vijeću ministara BiH. Ministri su navikli na ovu nepopularnu, ali već tradicionalnu praksu, pa su zadovoljni ako se proračun usvoji u prvom tromjesečju ove godine. Nezadovoljstvo je veće kod državnih službenika, policajaca, vojnika i namještenika jer njima najavljeni rast plaća ovisi isključivo o usvajanju proračuna BiH.
Izdvajanja za socijalu u FBiH
Dok se o usvajanju državnog proračuna može samo nagađati, postoje jasne najave da bi Federacija BiH svoj ovogodišnji proračun mogla dobiti već do kraja siječnja. Vlada Federacije bi na jednoj od prvih sjednica u ovoj godini trebala utvrditi i uputiti u parlamentarnu proceduru nacrt entitetskog proračuna. Federalna ministarstva i druge institucije koje se financiraju iz proračuna završili su svoj dio posla, odnosno predali su Federalnom ministarstvu financija svoje prijedloge za 2025. godinu. Iako je radna verzija entitetskog proračuna za ovu godinu odavno spremna, jasno je da prije usvajanja proračuna na Vladi FBiH i njegova upućivanja u parlamentarnu proceduru treba određene stvari revidirati. To se prvenstveno odnosi na učinke rasta minimalne plaće na sam proračun.
Zanimljivo je da za prošlu godinu Vlada FBiH nije predlagala ni rebalans proračuna, iako je to do sada bila redovita praksa. Za čelnike Vlade i to je dokaz da je prošlogodišnji proračun dobro planiran te da su lažne tvrdnje iz oporbe o deficitu proračuna i gomilanju zaduženja. Prošlogodišnji proračun Federacije BiH također je usvojen u siječnju. S iznosom od gotovo 7,48 milijardi KM prošlogodišnji proračun Federacije bio je rekordan i za pola milijarde KM veći u odnosu na onaj iz 2023. godine. Rezultat tog povećanja bila su i veća izdvajanja za brojne socijalne kategorije u 2024. godini. Slično bi se trebalo dogoditi i ove godine jer sam rast minimalne plaće, prema novoj odluci Vlade Federacije BiH, automatski povećava i neke socijalne naknade, poput one za roditelje njegovatelje.
