Kako stegnuti remen u cilju ograničenja potrošnje iz kućnog proračuna, a pritom ispuniti sve tekuće obveze, ali i riješiti izazove koje donosi zima u obliku povećanog izdvajanja za energente, glavobolja je s kojima se susreće veliki broj stanovnika BiH u siječnju, mjesecu koji tradicionalno donosi otrježnjenje nakon rasipničkog prosinca. Od kupnje namirnica, potrošnje uslijed društvenih događaja pa do putovanja; niz je razloga zbog kojih su žitelji BiH trošili više, iako u ukupni zbroj valja unijeti i elemente potrošnje koju je ostvarila dijaspora, ali i turisti.
Prof. dr. sc. Nikola Papac, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, za Večernji list kaže kako se uobičajeno u trgovini siječanj naziva i sezonom kiselih krastavaca jer je, jasno, i očekivan pad potrošnje nakon prosinca u kojem su žitelji izdvajali više sredstava za različite namjene, od darova, preko druženja pa do putovanja. Stoga navodi kako je za očekivati da i ovaj siječanj neće biti nešto drugačiji u odnosu na ranija razdoblja.
Brojke
Iako na službene brojke treba pričekati još neko vrijeme, opći je dojam, ali i procjena analitičara temeljena na iskustvima iz prethodnih godina kako je prosinac donio značaj skok u osobnoj potrošnji, što je već uobičajena pojava koja svoje uzroke ima u činjenici da je upravo kraj godine vrijeme kada se u pravilu troši više, dijelom zbog blagdana i praznika, dijelom zbog dolaska većeg broja posjetitelja, ali i povratka dijaspore u domovinu. Ilustrativne primjere možemo pronaći u posljednjih nekoliko godina, a iznimnu razliku u potrošnji uočavamo kada promatramo potrošnju evidentiranu putem fiskalnih uređaja u FBiH krajem 2022. i usporedimo je s podacima s početka 2023. godine. Naime, u prosincu 2022. godine iznos evidentirane potrošnje dosegnuo je iznos od 5 milijardi i 360,4 milijuna maraka, što je znatan skok u odnosu na studeni 2022. (4 milijarde i 907 milijuna maraka), da bi u siječnju 2023. godine iznos pao za više od milijardu i pol maraka (3 milijarde i 837,8 milijuna maraka).
Podaci iz 2023. godine pokazuju kako je samo u Federaciji BiH u prosincu promet koji je evidentiran putem fiskalnih uređaja iznosio pet milijardi i 658 milijuna maraka, da bi u siječnju 2024. iznos evidentirane potrošnje pao na 4 milijarde i 572 milijuna maraka.
Bit će svakako zanimljivo vidjeti u kojoj će mjeri inflacijska kretanja u ovoj godini utjecati na iznose potrošene u trgovinama, kao i na razliku koja će se zasigurno pojaviti u siječnju. Pritom svakako ne treba izgubiti iz vida činjenicu da veliki broj žitelja Bosne i Hercegovine svoje kućne proračune u financijskom smislu ojačava i kroz izravne novčane doznake koje stižu iz inozemstva, odnosno sredstva koja im rodbina šalje, a s kojima se mnogo lakše nose s ekonomskim izazovima.
Iznos osobnih transfera za prvih pola godine bio je milijardu i 968 milijuna maraka (u prvom tromjesečju 857,6 milijuna, a u drugom milijardu i 110,5 milijuna maraka), dok su u istom razdoblju 2023. godine iseljenici poslali malo više od milijardu i 764 milijuna maraka. Druga stavka po vrijednosti su ostali tekući transferi koji su iznosili 717,3 milijuna maraka (2023. u istom razdoblju iznosili 662,4 milijuna maraka), a od tog je iznosa najveći dio otišao na socijalna davanja, odnosno po staroj metodologiji mirovine iz inozemstva, i to oko 647,9 milijuna konvertibilnih maraka.
Značaj potpore
Svakako će izravne novčane doznake igrati veliku ulogu i u 2025. godini, unatoč tomu što se očekuje stabilizacija cijena, no uz veliko "ali".
Naime, u procjeni Centralne banke Bosne i Hercegovine, a prema preliminarnim procjenama, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, očekuje se blago jačanje inflatornih pritisaka u prvom tromjesečju 2025.godine i godišnja inflacija od 1,8%. Poskupljenje električne energije i prijevoza može dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, uslijed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane i naviše. Sve navedeno jasno upućuje na zaključak kako će se i u 2025. godini nastaviti rast izravnih novčanih doznaka, odnosno transfera iz inozemstva koji su postali učinkovita mjera za prevladavanje brojnih financijskih izazova, ali i održavanje osobne potrošnje na razini.
Naravno, pitanje saniranja tekućih obveza, ali i onih nepredviđenih, kao i ulaganja, usko je vezano i uz kreditno zaduženje stanovnika BiH, koje je krajem listopada iznosilo 12,7 milijardi maraka. Na kraju listopada, a u odnosu na kraj rujna, došlo je do porasta kredita kod sektora stanovništva za 96,1 milijun KM (0,8%), dok je za godinu dana iznos kredita kod sektora stanovništva iznosio 1,05 milijardi KM. U konačnici, kada govorimo o Federaciji BiH, godina u koju smo ušli bit će obilježena i porastom osobnih primanja građana, i to slijedom odluke Vlade Federacije BiH o iznosu minimalne plaće.
