Krajem rujna 2024. aktiva deviznih rezervi svjetskih središnjih banaka iznosila je 14,3 trilijuna dolara u usporedbi s 12,9 trilijuna dolara godinu dana prije. Rusija je 2024. godine postala sedma u svijetu po rastu zlatnih i deviznih rezervi, dok su na prva tri mjesta Kina, Švicarska i Indija, slijedi iz podataka nacionalnih središnjih banaka. Apsolutni lider u njihovu rastu bila je Kina, koja je povećala svoje zlatne i devizne aktive za 263,3 milijarde dolara.
Na drugom mjestu je Švicarska s povećanjem rezervi za 131,9 milijardi dolara, a treća Indija s 118,1 milijardu dolara. Rezerve Njemačke su u protekloj godini porasle za 67,2 milijarde dolara, Francuske za 66,1 milijardu dolara, a Rusije za 64,7 milijardi dolara. U prvih deset su također Singapur (povećanje od 52,4 milijarde dolara), Poljska (povećanje od 38,8 milijardi dolara) i Brazil (povećanje od 31,7 milijardi dolara).
Središnje banke
Još dvadeset regulatora, uključujući središnje banke Turske, Japana i Meksika, povećalo je svoje aktive za od 10 do 30 milijardi dolara, dok je kod ostalih 70 rast bio do 10 milijardi dolara. Istodobno svaki deseti financijski regulator zabilježio je smanjenje svojih rezervi. One su najviše smanjene u Bangladešu (za 2 milijarde dolara), Dominikanskoj Republici (za 1,4 milijarde dolara) i Ukrajini (za 820 milijuna dolara). Devizne aktive također su smanjene u Paragvaju, Estoniji, Kuvajtu, Gruziji, Armeniji, Ugandi i na Bahamima. Po obujmu deviznih rezervi, Kina je zadržala svoje dugogodišnje svjetsko vodstvo – na kraju rujna njezine aktive iznosile su 3,57 trilijuna dolara. Japan je zauzeo drugo mjesto s 1,25 trilijuna. Švicarska je na trećem mjestu s aktivom od 950 milijardi dolara. Četvrto mesto zauzela je Indija, koja je akumulirala aktive vrijedne 706 milijardi, a na petom mjestu je Rusija sa 634 milijarde dolara. Istraživanje je izvedeno na osnovi informacija nacionalnih središnjih banaka sto ekonomija svijeta koje su krajem prosinca objavile podatke za rujan.
A kakvo je stanje u BiH? Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju rujna iznosile su 16,87 milijardi KM i veće su za 190 milijuna KM u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini devizne rezerve povećane su za 948,7 milijuna KM ili šest posto, objavila je Centralna banka BiH. Devizne rezerve Centralne banke na kraju studenoga 2024. iznosile su 17,04 milijarde KM i na godišnjoj razini povećane su za 1,27 milijardi KM (8,1%).
Zlatne rezerve
Iako Centralnoj banci BiH nije primarni cilj ostvarena profit, guvernerka Jasmina Selimović istaknula je da je CB BiH krajem studenoga 2024. ostvario neto dobit od oko 400 milijuna KM. To je, kako je istaknula, za 156 milijuna KM više nego godinu prije, odnosno za 92 milijuna KM više u odnosu na plan. Guvernerka Selimović istaknula je da je protekla 2024. bila uspješna za Centralnu banku. Potkrijepila je to podacima da su neto devizne rezerve krajem studenoga iznosile 17,2 milijarde KM, što je na godišnjoj razini rast za 1,5 milijardi KM, dok su rezerve monetarnog zlata rekordno porasle od osnivanja ove monetarne institucije.
Zlatne rezerve – količine zlata koju drži središnja banka ili državna riznica, pohranjene kao poluge u sigurnim riznicama, služe kao zaštita od inflacije, stabilizator su valute i zaštita od ekonomske krize. Mnoge zemlje gomilaju zlato i danas koristeći ga kao stratešku financijsku imovinu kako bi ojačale svoju ekonomiju te zaštitile svoju valutu na globalnoj sceni. Zlatne rezerve u BiH u 2024. bile su nepromijenjene. U trećem tromjesečju prošle godine iznosile su 1,49 tona, kao i u drugom tromjesečju 2024., prenosi Ekapija.
U prosjeku BiH je od 2000. do 2024. imala 1,54 tone, gdje je dosegnula najvišu razinu od 2,99 tona u prvom tromjesečju 2013. i rekordno nisku količinu od 0,00 tona u drugom tromjesečju 2000. Promatrano u novcu, bh. rezerve zlata u listopadu 2024. iznosile su 130,879 milijuna američkih dolara. Prema izvješću Svjetskog vijeća za zlato od 100 obuhvaćenih zemalja, BiH je zauzela 100. mjesto po rezervama zlata u prošloj godini. Međutim, ni neke druge zemlje u našem bližem okružju nisu osobito visoko rangirane.
Tako, primjerice, Slovenija zauzima 91. mjesto (sa zalihama od 3,2 tone), a Albanija 90. (sa zalihama od 3,4 tone), dok je Srbija najviše pozicionirana na 53. mjestu s 43,6 tona zlata. Zemlja s najvećim rezervama zlata i na kraju 2024. godine bila je Amerika (8133 tone), Njemačka druga sa znatno manjim rezervama (3351 tona), dok je na trećem mjestu organizacija – IMF s 2814 tona. U top pet našle su se Italija s 2451 tonom i Francuska s 2436 tona.
