Zajedništvo kršćana umjesto raskola, prvi korak trebao bi biti zajednički kalendar

Reuters
07.01.2025. u 07:00

Da nije razjedinjenosti, drukčije bi se odvijali i brojni procesi u svijetu u kojemu živi gotovo trećina kršćana. A od njih polovina su katolici. Mnogi ratovi sigurno se ne bi događali da su oni bili u zajedništvu

Danas, kada mnogi svojim susjedima ili prijateljima pravoslavcima budu izgovarali "Hristos se rodi", zapitat će se – pa zašto Božić svi kršćani ne slave istog datuma. Zar kršćani nisu mogli imati jedan, već imaju dva kalendara: julijanski i gregorijanski. I jesu li oni puno više od brojenja godina. Matematički gledano, razlika između dvaju kalendara u tome je što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a julijanski 100. Razlika između dvaju kalendara je 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14.

Julijanski kalendar i danas upotrebljavaju Ruska pravoslavna crkva, Koptska crkva u Egiptu, Gruzijska pravoslavna crkva, Makedonska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Jeruzalemski patrijarhat i neki samostani na Svetoj gori u Grčkoj. Katolička grčko-ukrajinska crkva služi se također julijanskim kalendarom. Pravoslavne crkve u Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj prihvatile su reformirani kalendar.

Dakako, Božić danas proslavljaju i pravoslavni vjernici u BiH. Jednako tako oni će za tjedan dana, odnosno 14. siječnja, slaviti i Novu godinu. Po gregorijanskom pak kalendaru, katolici i najveći dio svijeta proslavili su Novu godinu prije tjedan, a Božić prije dva tjedna.

Dva kalendara dodatno naglašavaju raskol među kršćanima, koji su se podijelili 1054. godine zbog, pojednostavljeno rečeno, hijerarhijsko-teoloških prijepora pape Lava IX. i carigradskog patrijarha Mihajla I. Cerularija. Podjela između Istočne pravoslavne crkve i Rimokatoličke crkve imala je trajne posljedice, ostavivši neizbrisiv trag u povijesti kršćanstva. Cijelo se vrijeme pokušava vratiti u zajedništvo. Međutim, u gotovo tisuću godina nije se stvorila kritična masa za povratak u "jednu Crkvu s dva plućna krila".

Nedavno imenovani prvi kardinal Katoličke crkve u Srbiji, beogradski nadbiskup Ladislav Nemet, u intervjuu za Večernji list naglasio je kako je lijepo što se posjećujemo za blagdane koje slave katolici i pravoslavni vjernici, "a, s druge strane, u meni živi želja za tim da dođemo do zajedničke proslave tih velikih tajni kršćanstva". Kardinalova želja to je veća što je svjestan kako bi položaj njegovih 400 tisuća katolika u Srbiji bio znatno bolji da su kršćani jedinstveni. Zato i ističe kako to zajedništvo nije samo teološki izazov već i političko-kulturološko pitanje.

Da nije razjedinjenosti, drukčije bi se odvijali i brojni procesi u svijetu u kojemu živi gotovo trećina kršćana. A od njih polovina su katolici. Mnogi ratovi sigurno se ne bi događali da su oni bili u zajedništvu. Različitost je osobito utjecala na povijesne prilike na Balkanu, prije svega u BiH. U njoj je kršćana, odnosno katolika i pravoslavaca zajedno, blizu polovine stanovništva. Izvor mnogih sukoba prenaglašena je različitost, pa i zbog toga što se Hrvati i Srbi mole istom Bogu na dva načina.

Zajednički kalendar je važan, ali i više od toga važniji je povratak u zajedništvo kršćana. U posljednjih šest stoljeća bilo ih je nekoliko. Osobito na Drugom vatikanskom koncilu (1965.). Međutim, za realizaciju je trebalo puno više energije i hrabrosti. Nju je posljednjih desetak godina ponajviše pokazivao papa Franjo. On je prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji se od podjela dviju crkava (1054.) sastao s poglavarom Ruske pravoslavne crkve, patrijarhom Kirilom, te s carigradskim patrijarhom Bartolomejem. Zar je trebalo toliko stoljeća?!

Ako se konfesije budu ovako sporo približavale, daj Bože da se ujedine do vremena kada će se dva kalendara razlikovati u 14 dana (2100. godine). Možda će ih druge religije i ateizam, koji uvelike preuzimaju njihovo članstvo, na ujedinjenje natjerati više od vlastite strategije i dinamike.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije