Stigla je 2025., godina u kojoj Bosna i Hercegovina obilježava 30 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Hoće li to biti i godina u kojoj Bosna i Hercegovina poduzima odlučne korake k članstvu u Europskoj uniji s prvom međuvladinom konferencijom kojom se formalno otvaraju pristupni pregovori? Hoćemo li se na koncu 2025. moći osvrnuti i reći da je to bila godina u kojoj su vlasti pokazale odlučnost da naprave iskorake na putu od Daytona do Bruxellesa? Ili ćemo se, pak, sa žaljenjem osvrtati na propuštene prilike kako za zemlju tako i za njezine građane?
U prvim mjesecima 2024. godine Bosna i Hercegovina bila je usvojila važne reforme, što je dovelo do zelenog svjetla Europskog vijeća za pristupne pregovore. A onda je, nažalost, došlo do zastoja reformi. Istodobno, domaće vlasti nisu bile u stanju usuglasiti Reformsku agendu s dovoljnim stupnjem ambicije, a što bi radikalno unaprijedilo poslovnu klimu i otvorilo mogućnosti za milijardu eura investicija Europske unije pod okriljem Plana rasta za zapadni Balkan. Tijekom 2024. jednako smo tako svjedočili neprihvatljivim prijetnjama na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, koje je demokratski svijet jedinstveno osudio.
Političari su u više navrata pokazali da imaju hrabrosti donijeti konsenzusna rješenja za dobrobit cijele države. Stoga je još veće razočaranje kada odluče to ne učiniti. Ili još gore, kada ustrajavaju na djelovanju koje aktivno podriva interese građana ove zemlje.
Daytonski mirovni sporazum bio je od iznimnog značaja za okončanje jednog od najrazornijih sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata. Opsežna međunarodna supervizija u Bosni i Hercegovini nikad nije trebala biti stalna. Međutim, trenutačno ostaje nužna kako Program 5 + 2 za zatvaranje OHR-a još uvijek nije ispunjen. Jednako tako, nije ni u skladu s članstvom u Europskoj uniji. Stoga, kako zemlja bude pravila iskorake na europskom putu, očekujemo da se prioritet da domaćim rješenjima. Hoće li lideri ove zemlje u 2025. pokazati potrebnu viziju i vodstvo za korake u smjeru Europske unije, udaljavajući se od međunarodne supervizije?
Prošlo je 15 godina od presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić - Finci". Ustav i Izborni zakon sastavni su dijelovi daytonskog uređenja, a neizbježno će se morati mijenjati na putu k Europskoj uniji kako bi se okončala diskriminacija u skladu s presudama Europskog suda.
Odlučno kretanje od Daytona k Bruxellesu podrazumijeva jačanje demokratskih institucija, unaprjeđenje ekonomije i osiguravanje stabilnosti i prosperiteta za sve građane. Taj put od Daytona k Bruxellesu više je od pukog ispunjavanja tehničkih zahtjeva. Riječ je o izgradnji društva gdje svaki građanin odlučuje o svojoj sudbini, gdje se podržava pravna država i gdje se u potpunosti ostvaruje potencijal ove zemlje.
U Bosni i Hercegovini sam već četiri mjeseca. Da budem jasan, moja uloga nije samo ukazivati na probleme. Tu sam da pomognem u pronalaženju rješenja. U potpunosti sam posvećen Bosni i Hercegovini. Nastavit ću razgovarati i raditi sa svim političarima u ovoj zemlji kako bismo iznašli rješenja. Europska unija i njezine zemlje članice ostaju odani prijatelji ove zemlje i njezini najveći investitori i pomagači. U idućim danima investirat će se 20 milijuna eura pomoći za poplavljena područja, kako je i obećala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Bili smo i ostajemo uz građane ove zemlje na različite načine.
I ako dopustite, jedan osobni osvrt u zaključku. Iako sam kroz svoju karijeru dugi niz godina pratio događanja u Bosni i Hercegovini, ipak sam tu tek odnedavno. Pitaju me kako mi je tu, i to često tonom koji sugerira da sam se našao u iznimno kompleksnoj zemlji, opterećenoj problemima. I nesporno je to iznimno zahtjevna sredina za rad. Ali istina je, a nekada vam pomaže da stvari bolje sagledate kao netko izvana, da je ovo nevjerojatna zemlja, zemlja talentiranih i kreativnih ljudi, utjecaja različitih kultura i s nekim od najljepših predjela na svijetu. Nedavno sam posjetio Tešanj, mjesto koje pokazuje da ne samo da je moguće postići ekonomski uspjeh u Bosni i Hercegovini već i da ekonomske prilike utiru put društvenoj koheziji kada vidite da građani obližnjeg Doboja i Teslića putuju u Tešanj na posao. Kako mi reče jedan poduzetnik: "Kad hodam Tešnjom, kao da sam u Njemačkoj, ali čim odem na internet, vidim samo priče o podjelama i tenzijama."
Odgovornost je svih nas da doprinesemo sredini koja smanjuje tenzije i podjele, a to se osobito odnosi na političare. Europski put nudi okvir za transformaciju Bosne i Hercegovine nabolje. Ali to je put kojim se mora hodati zajedno - građani, lideri i međunarodna zajednica. Uz prave izbore, 2025. godina može biti prekretnica k boljoj budućnosti! •
