Kršćani diljem svijeta proslavili su Božić, rođendan malog Isusa, i blagdan svetog Stjepana Prvomučenika (Stipandan, Stipanjdan, Stipanovo, Štefanje), a danas se slavi sveti Ivan, apostol i evanđelist (Ivandan, Ivanjdan). Božić, blagdan obitelji, mira, ljubavi, darivanja i nade na svoj su način slavili i oni koji Boga baš puno, ili uopće, ne slave. Možda slave Božić u duhu zapadnog civilizacijskog kruga koji neki pokušavaju sužavati. No, valja se nadati da će betlehemsko svjetlo idućih godina spriječiti one koji svojski rade na tome da se novo doba nazove - postkršćanskim. Što nas podsjeti na vrijeme od prije gotovo 80 godina, kad je jedan komesar uvjeravao mještane jednog hercegovačkog sela kako je došlo novo doba kad valja odbaciti svoje vjerovanje, "zaključivši":
- Dakle, od danas više nema Boga!
- Znači, bilo ga je - javi se jedan stariji, hrabriji, ironični Ero s ovoga svijeta.
Na Božić su se svi koji štuju malog Isusa obogatili duhovno, a neki koji se više klanjaju "svetoj potrošnji" obogatili su se materijalno zahvaljujući sve izraženijem konzumerizmu i potrošačkom mentalitetu, nametnuti torturom korporativnog kapitalizma i neoliberalizma. Ali i drugih "izama" i novovjekih izuma. Svjedoci smo komercijalizacije, čak i "turizmizacije" Božića, brojni razvikani adventi svjedoče o tome. Pitamo se zašto se te fešte ne zovu božićnim sajmovima ili slično jer advent je latinizam riječi došašće - riječ "advent" dolazi od latinske riječi "adventus", a znači dolazak. Isusa, naravno. Ipak, za pohvalu su božićna okupljanja i druženja uz prigodni prismok i zlatne kapi u humanitarne svrhe. Primjerice, u dva susjedna sela u Hercegovini prikupljeno je oko 70.000 KM u humanitarne svrhe. Još bolje bi bilo da se smisli prikladniji naziv takvih humanitarnih božićnih okupljanja jer riječ "advent" neki turistički zaposlenici, trgovci i ugostitelji "ukrali" su od drugog naziva za došašće. No, za svaku su pohvalu oni koji i dalje na najljepši način održavaju tradicionalne božićne običaje, prkoseći onima koji kršćanima nastoje ukrasti Božić.
Djeca se vesele Djedu Božićnjaku (na engleskom: Santa Claus, Father Christmas), izmišljenom liku koji djeci donosi božićne darove. Smatra se da simpatični, veseli i darežljivi djedica svoje podrijetlo vuče od kršćanskog sveca svetog Nikole. Prepoznatljivi lik Djeda Božićnjaka djelo je Tomasa Nasta koji ga je nacrtao prema opisu iz pjesme za djecu 1823. godine. U većini kršćanskih zemalja u Europi postoji distinkcija između Božića i Djeda Božićnjaka. Pravoslavci ga nazivaju Božić Bata. Bilo kako bilo, bolje da je djeci Djed Božićnjak bliži i draži nego Djed Mraz, lik iz ruske bajke, koji uoči Nove godine djeci dijeli darove. Djed Mraz je u zemlje bivše države "uvezen" iz Sovjetskog Saveza i smatra ga se komunističkim izumom. No, i danas je ovaj Djed u nizu postkomunističkih zemalja žilav i živahan. Uvjereni smo da neće "izgurati" Djeda Božićnjaka. Jedan klinac dao je zanimljiv odgovor kad su ga pitali tko je Djed Mraz.
- Djed Mraz je brat svetog Nikole, koji je otišao u partizane - odgovorio je klinac.
Kršćani koji svoje svetkovine slave po julijanskom kalendaru Božić će proslaviti 13 dana poslije. No, primiče se Nova godina, vrijeme je inventura i svođenja računa za 2024. te planova za sljedeću, jubilarnu, 2025. godinu. A godinu na izmaku pamtit ćemo po mnogočemu, a dosta toga valjalo bi zaboraviti. No, teško je iz sjećanja izbrisati ratne strahote u Ukrajini i na Bliskom istoku. Valja se nadati da će novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ispuniti obećanje i zaustaviti te ratove. Svjedoci smo nemilih scena, pravih katastrofa diljem Europe i svijeta, a ne vesele ni zbivanja u susjednoj Srbiji. Nemoguće je zaboraviti katastrofalne posljedice poplave u Jablanici, masakra u školama… Ilegalne migracije narušavaju sigurnost, i ne samo to. Katolici u BiH s pravom negoduju zbog novih slučajeva preglasavanja Hrvata u bh. vlasti, čime se narušava konstitutivnost triju konstitutivnih naroda, temeljno načela Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, na što su politički predstavnici RH upozorili europske političke autoritete. Valjalo je čuti to da se pojam konstitutivni narodi u BiH jasno navodi u zaključcima Vijeća Europske unije. Naravno, ponajviše zahvaljujući političkom utjecaju Republike Hrvatske, članice EU-a, države koja i po svom Ustavu treba skrbiti o Hrvatima izvan granica RH. To svakako ohrabruje Hrvate u BiH. Bosna i Hercegovina u novoj, jubilarnoj, 2025. godini treba napraviti veliki iskorak na putu u Europsku uniju, a za to će biti potrebna suradnja svih proeuropskih političkih snaga u BiH. Valja se nadati da će suradnja HDZ-a i "trojke" u 2025. godini biti za - lijepe četvorke!
Na tradicionalnom božićnom prijamu što ga je priredila Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministra BiH, bljesnula je nada. Borjana Krišto naglasila je da BiH može i treba ići naprijed, podsjetivši na konkretne rezultate, posebno na činjenicu da su u ožujku ove godine dobivene pozitivne odluke o otvaranju pregovora s Europskom unijom. Uvijek u ove dane valja podsjetiti na onu staru narodnu: "Mlado lito, svakomu si sito, Vodokršće (Sveta tri kralja, blagoslov vode) kako komu dođe!"
