Hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojoj bi trebala biti razmatra dva europska zakona - Prijedlog zakona o graničnoj kontroli i Prijedlog zakona o zaštiti osobnih podataka, zakazana je za 16. siječnja - dogovoreno je danas na sjednici Kolegija tog doma.
- Dogovorili smo da ćemo u ovome mjesecu održati dvije sjednice - 16. siječnja će biti održana hitna sjednica koja će na dnevnom redu imati dva europska zakona. Radi se o Zakonu o graničnoj kontroli i Zakonu o zaštiti osobnih podataka - kazao je u razgovoru za Fenu predsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH Denis Zvizdić.
Vijeće ministara BiH je polovinom prosinca prošle godine jednoglasno utvrdilo i uputilo Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri Prijedlog zakona o graničnoj kontroli. Jednoglasno je utvrđen i Prijedlog zakona o zaštiti osobnih podataka, koji je upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri.
Zvizdić je najavio da će 23. siječnja biti održana i redovita sjednica Zastupničkog doma.
- Pokušavamo održati kvalitetnu razinu dinamike rada Parlamenta BiH, odnosno Zastupničkog doma - kazao je Zvizdić.
Pokazati veću razinu pozitivne političke volje
Po njegovim riječima, ako želimo otvoriti pregovore sa EU i napraviti taj izuzetno važan korak, a to je otvaranje prvoga klastera pregovora, što znači postavljanje na tračnice koje sasvim sigurno u konačnici Bosnu i Hercegovinu vode ka Bruxellesu, moramo pokazati veću razinu pozitivne političke volje i moramo biti ekspeditivniji, posebno Vijeće ministara BiH, a onda konsekventno i Parlament BiH.
- Osim dva zakona za koja očekujem da će biti razmatrani i usvojeni na hitnoj sjednici 16. siječnja, čeka nas još zakon o sudovima Bosne i Hercegovine i zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću koji bi se, uz izuzetno važno mišljenje Venecijanske komisije, trebao brzo pojaviti i proći ovu vertikalnu proceduru - od Ministarstva pravde, Vijeća ministara BiH pa do samog Parlamenta. U principu, ako uspijemo usvojiti u određenom vremenskom periodu ta četiri zakona, to je neka vrsta jamstva da možemo otvoriti ili dobiti svjetlo i za konkretno otvaranje pregovora - naveo je Zvizdić.
Uz to, dodao je on, postoje preteći uvjet kao što je imenovanje glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine, kao i imenovanje osobe koja će biti zadužena za IPA fondove, „a tu je svakako i Plan rasta koji nije uvjet za otvaranje pregovora, ali jeste jedan važan pokazatelj spremnosti i kapacitiranosti Bosne i Hercegovine da može na ispravan način preuzimati i implementirati obveze sa europske agende“.
Imenovanje glavnog pregovarača
Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača, kazao je kako misli da se priča skrenula s pravog puta, više se pričalo o budućoj etničkoj pripadnosti budućeg pregovarača, nego što se pričalo o stvarnim i važnim kriterijima koje taj pregovarač treba zadovoljiti.
Istaknuo je kako je riječ o jednoj izuzetno važnoj funkciji koja će imati jako kapacitiranu pregovaračku poziciju i koja će morati dobro poznavati institucije u Bruxellesu i institucije u BiH, kako bi znala da pravovremeno, stručno i efikasno povezuje te institucije i omogući Bosni i Hercegovini napredak.
- Jako je važan i pregovarački okvir unutar kojeg će se taj pregovarač sa svoje dva zamjenika i tim uredom kretati, kako bi omogućio Bosni i Hercegovini da na ispravan način prezentira ono što je urađeno na putu europskih integracija. Za mene je važan kapacitet, poznavanje europskih integracije, dobra obrazovanost, iskustvo koje moraju imati i taj pregovarač i njegovi zamjenici, a sustav rotacije je nešto što je u ovom slučaju, u slučaju samog pregovarača, što je potpuno prihvatljivo i što je dobro rješenje kada govorimo o činjenici da će ti pregovarači biti na tom zadatku duži niz godina. Tu nema ništa sporno, važno je samo da se što prije izradi kvalitetan pregovarački okvir - smatra predsjedatelj Zastupničkog doma državnog parlamenta.
Zahtjevi za smjene ministara Nešića i Konakovića
Zvizdić je kazao da je u petak, 10. siječnja, u Parlament BiH dostavljen zahtjev za smjenu ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića, a da je danas dostavljen i zahtjev za smjenu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića.
Po njegovim riječima, i jedan i drugi zadovoljavaju zastupničke odredbe i proceduru kako se može uputiti zahtjev za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH koja podrazumijeva smjenu jednog ili više ministara.
Pojasnio je da se radi o zahtjevima koje podnose zastupnici. U prvom slučaju, za ministra Nenada Nešića je bilo potpisano njih 17, a poslije se pridružila još jedna zastupnica, dakle 18 potpisa. U drugom slučaju je osam potpisa, što je minimum da bi taj zahtjev postao proceduralno validan - naveo je on.
- Moj zadatak kao predsjedatelja Zastupničkog doma je jasno definiran Poslovnikom Zastupničkog doma. To znači da i u jednom i drugom slučaju će ti zahtjevi, za ministra Nešića je to već urađeno, danas će biti urađeno za ministra Konakovića, biti proslijeđeni svim zastupnicima u Zastupničkom domu, bit će upućeni ka Domu naroda, ka članovima predsjedništva Bosne i Hercegovine i konačno ka Vijeću ministara BiH - naveo je Zvizdić.
Napomenuo je kako odredbe Poslovnika jasno definiraju da Vijeće ministara BiH ima mogućnost u roku od 20 dana, a maksimalno u roku od 30 dana, u pisanoj formi dadne svoj stav o takvim prijedlozima, poslije čega se zahtjevana smjena, odnosno rekonstrukcija Vijeća ministara BiH, mora pojaviti na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
- To su, u principu, neke osnovne konture ili margine, proceduralne margine, kada govorimo o ta dva zahtjeva - kazao je Zvizdić.
Promjena sastava državne koalicije
Upitan u vezi s pojedinim izjavama o mogućoj promjeni parlamentarne većine na državnoj razini, na način da se SNSD zamijeni strankama oporbe iz RS-a, Zvizdić je odgovorio da je potrebno kazati nekoliko stvari i činjenica koje su dovele uopće do razmišljanja ili do pojave takve ideje u javnom diskursu o mogućoj promjeni sastava državne koalicije.
- Razlog za razmišljanje o mogućoj promjeni sastava državne koalicije je došao nakon određenih izjava predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji je rekao da je europski put, što se njega tiče, mrtav i da predstavnici institucija i predstavnici RS-a neće više sudjelovati u procesima koji su vezani za europske integracije. Tu su i zaključci Narodne skupštine RS koje je visoki predstavnik stavio van snage, jer su u suštini anti-daytonski, anti-ustavni, anti-europski, anti-bosanski i anti-demokratski, i koji su išli u tom pravcu da se na neki način uđe u blokadu kada govorimo o realizaciji europske agende Bosne i Hercegovine. To su bazni razlozi zbog kojih se ušlo u priču ili se počelo razmišljati o mogućoj promjeni sastava državne koalicije. S druge strane, naravno mi znamo za dugogodišnji dobar odnos, ne toliko između HDZ-a i SNSD-a, koliko između njihovih predsjednika Dragana Čovića i Milorada Dodika. Svi znamo da bi Čović sve uradio da sačuva Dodika u koaliciji, ali postoji jedna stvar, a to je da ako SNSD ipak odluči ući u blokadu europskih integracije Bosne i Hercegovine, ne znam čime bi gospodin Čović mogao opravdati takvu vrstu blokade i ostajanje u koaliciji koja nije u stanju da isporučuje obveze BiH na putu europskih integracija - kazao je Zvizdić.
Dakle, dodao je on, „ne bih mogao nikako zaštititi niti Dodika, niti SNSD“.
- Ali imajući u vidu da smo danas dogovorili da će biti održana hitna sjednica sa dva europska zakona, očito je da je Dodik, vjerojatno suočen s realnošću ili možda zbog pritisaka sa strane, ipak odustao od blokade europskog puta Bosne i Hercegovine. Što će biti u budućnosti, ne znamo. Moram ponoviti da su sve matematike moguće, kada govorimo o različitim vrstama koalicija na razini BiH, ali svakako ćemo reagkirati shodno procesima koji će uslijediti. Sasvim sigurno Trojka neće ostati u koaliciji i tražit će promjenu sastava koalicije, ako se zaista uđe u višemjesečnu ili dugoročniju blokadu europskih integracija BiH - istaknuo je Zvizdić.
Po njegovim riječima, ako se nastave blokade, „morat će se razmisliti i o novom sastavu državne koalicije koja će biti opredijeljena, ali istinski, ne deklarativno, ka europskim integracijama BiH, koje znače mir, stabilnost, vladavinu prava i ekonomski prosperitet“.
- Vidjet ćemo što će biti u budućnosti, to ćemo pratiti. Mislim da, ako se uđe u takve vrste blokada, da će to svakako biti jedna šansa za jače povezivanje državotvornih stranaka na razini BiH i to ne moraju biti samo stranke Trojke, može doći do jačeg povezivanja svih stranaka koje žele vidjeti BiH u EU i NATO savezu. Dobra je okolnost da postoji i dio oporbenih stranaka iz bh. entiteta Republika Srpska koje bi mogle biti dio nove koalicijske većine posvećene europskom putu. Ne možemo prejudicirati što će se dogoditi. Sve dok je BiH u stanju da isporučuje građanima ove države ono što je njihov interes - od euroatlantskih integracija, ekonomskog razvoja, Plana rasta, putem kojeg BiH treba da dobije dvije tisuće milijuna konvertibilnih maraka koje će biti usmjerene u jačanje infrastrukture, kao bazne podloge ekonomskog razvoja, onda ova koalicija treba i dalje ostati i da funkcionira. Ali te najave blokada će sasvim sigurno promijeniti i razmišljanje o sastavu državne koalicije - kazao je Zvizdić.
Plan rasta
On je, govoreći o Planu rasta, odnosno reformskoj agendi BiH, kazao kako misli da je većina stvari dogovorena, te da je ostao samo hodogram koji je vezan za Ustavni sud.
- Europska komisija i uopće europske institucije su i ovaj put, kada govorimo o Planu rasta, a imajući u vidu nekoliko puta produžavane rokove, izašli u susret Bosni i Hercegovini, bili su vrlo fleksibilni. Na nama je sada da prihvatimo ono što je odraz te njihove fleksibilnosti. Hodogram za Ustavni sud je vrlo jednostavan i vrlo jasan. Dakle, da se imenuju dvojica nedostajućih sudaca Ustavnog suda, koje treba imenovati Narodna skupština RS, da se u određenom vremenskom periodu implementira minimalno 70 posto presuda Ustavnog suda, a onda kada otvorimo klaster o pravosuđu i vladavini prava, razgovarat ćemo o kompletnom pravosuđu, uključujući i Sud BiH i Ustavni sud, ali i potrebu etabliranja vrhovnog suda BiH, što je jedna od obaveza iz 14 prioriteta, kao pravne instance koja treba da ujednači pravnu praksu u BiH - smatra Zvizdić.
Po njegovim riječima, kada oni koji u ovom trenutku upravljaju bh. entitetom Republika Srpska u potpunosti shvate, razumiju i prihvate da RS nije država, nego samo entitet unutar Bosne i Hercegovine, i da ona ne može postojati ako ne postoji Daytonski sporazum, onda će i europski put, kao i svi drugi procesi, ići mnogo brže.
- U ovom trenutku rokovi su da bi do ožujka trebali završiti što se tiče Plana rasta, jer rokovi za implementaciju Plana rasta nisu dugi, oni su negdje do sredine ili kraja 2027. godine. Mi se moramo pripremiti, u tehničkom, proceduralnom, legislativnom smislu da možemo prihvatiti ponuđena sredstva i da ih u jednom kondenziranom vremenskom periodu možemo implementirati. To bi značilo izuzetno veliku pomoć ekonomiji BiH. Ponavljam, riječ je o dvije tisuće milijuna KM koje BiH u ovom trenutku nema, koji može dobiti, uložiti u razvoj ključne infrastrukture i na takav način stvoriti jednu kvalitetnu infrastrukturnu i ekonomsku bazu koja bi sasvim sigurno značila ozbiljan ekonomski napredak i prosperitet BiH - zaključio je predsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH Deniz Zvizdić u intervjuu za Fenu.
