Nakon završetka predizborne kampanje i lokalnih izbora, vladajuće stranke trebale bi se ponovno okrenuti svojim obvezama i prioritetima na višim razinama vlasti. No, čini se kako to i neće ići tako lako i brzo kako bi bilo za očekivati u normalnim demokratskim zemljama.

Reformski zakoni
Posebno se to odnosi na vladajuću većinu na državnoj razini. Unatoč nekim pozitivnim pomacima, kao što je usvajanje dva reformska zakona u Vijeću ministara BiH, kraj godine nije donio veliki napredak. Spomenuti zakoni još nisu prošli u državnom parlamentu, a stvari se svakodnevno kompliciraju oko nekih drugih pitanja. Uz ranije preglasavanje srpske članice Predsjedništva BiH i pokušaj da se "progura" Zakon o državnoj imovini, za koji je svima jasno da taj zakonski prijedlog ne može proći u državnom Parlamentu, tu je i trakavica oko suđenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, nove američke sankcije, zaključci Narodne skupštine RS-a, uhićenje ministra Nenada Nešića, ali i preglasavanje Hrvata oko Južne interkonekcije. I bez svega toga državna vlast ne može se baš pohvaliti učinkovitošću jer neka od ključnih pitanja predugo čekaju na dogovor. Nije tajna da i Europska unija očekuje da se sad, nakon što je izborna priča završena, konačno krene s ispunjavanjem uvjeta za otvaranje pregovora i odobravanje Plana rasta. Međutim, utjecaj lokalnih izbora nije baš tako beznačajan za nastavak funkcioniranja vlasti na državnoj, pa i federalnoj razini u idućem razdoblju. Iako rezultate lokalnih izbora treba promatrati i u kontekstu specifičnosti svake od lokalnih zajednica, postoje i neki trendovi koji se mogu objasniti nagradom ili kaznom birača za djelovanje pojedinih stranaka na višim razinama vlasti.

Tako je evidentno da izborni uspjeh Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranka Milorada Dodika, djelomično može zahvaliti i svojoj nacionalnoj politici. Ma koliko se ona iz perspektive Federacije ili zapadnih zemalja činila destruktivnom, jasno je da ta politika ima potporu i povjerenje većine birača u Republici Srpskoj. Zato je teško očekivati neki zaokret u Dodikovoj politici, a posebno ne ustupke na pitanjima koja, po njegovu mišljenju, prelaze crvenu liniju. Imala je državna politika posljedica i na lokalne rezultate u Federaciji BiH. Sada, kada su rezultati uglavnom poznati, može se konstatirati da je Stranka demokratske akcije donekle uspjela u svojim upornim medijskim spinovima i optužbama na račun stranaka "trojke" kao "izdajnicima" ili previše popustljivima prema hrvatskim i srpskim predstavnicima. Takav narativ iz SDA su nametnuli odmah nakon uspostave državne i federalne vlasti i očito je da se stranke "trojke" nisu znale nositi s time na pravi način. Moguće je da je dio birača razočaran i učinkom aktualne vlasti u provedbi reformi, kao i trzavicama unutar pojedinih stranaka. Sve to će unutar "trojke" morati analizirati, ali pitanje je hoće li se i kako to reflektirati na njihovo ponašanje u državnoj i federalnoj vlasti.

Trpi EU put
U svakom slučaju, trpi Bosna i Hercegovina, njezin europski i euroatlantski put. Sada je to sasvim jasno. Nova europska administracija postupno se popunjava i njezina očekivanja od BiH jednaka su kao i prije nekoliko mjeseci. Ništa BiH novo neće donijeti bilo koje imenovanje unutar Europske unije ako unutar zemlje ne bude spremnosti na dogovor i kompromis. Trenutačno smo u fazi kada je BiH odobreno otvaranje pristupnih pregovora, ali se za njihovo istinsko počinjanje čeka da BiH i politički i tehnički posloži stvari. Kako to sporo i teško ide, vidjelo se na primjeru ispunjavanja uvjeta za dobivanje prve tranše iz Plana rasta, ambicioznog financijskog projekta potpore zemljama zapadnog Balkana kako bi se reformski u svim segmentima osnažili pred definitivni ulazak u Europsku uniju. Trenutačno funkcioniranje vlasti u BiH ne izgleda dobro i obećavajuće. Sigurno je to djelomično rezultat i predizborne kampanje, ali neozbiljno bi bilo sve "svaljivati" na lokalne izbore.

No, institucije rade smanjenim kapacitetom, što je već uobičajena praksa. Međusobno političko-medijsko iscrpljivanje i podizanje tenzija samo doprinose lošoj slici koju BiH nakon dobivanja "zelenog svjetla" za otpočinjanje pregovora proljetos šalje Europi. Dugoročno, BiH prijeti mnogo veća financijska šteta jer će novac namijenjen BiH biti preusmjeren u druge zemlje regije.

politički sukobi

Ustavni sud i vize zapreka za EU novac, okršaj SDA i SNSD

Srpski ministri vratili se na izvanrednu sjednicu u Sarajevu

Nakon deblokade Vijeća ministara prošao plan za NATO, podijeljen novac za poplavljena područja

Ovo je pravo koje vam telekomi od jučer ne smiju uskratiti