Dok su stanovnici većeg broja zemalja Europske unije tijekom prošle godine osjetili pad cijena određenih namirnica, u BiH se to smanjenje nije osjetilo, štoviše, potrošačka je košarica iz mjeseca u mjesec sve skuplja. Prema podacima Eurostata, nakon što su cijene hrane porasle 2021. i 2022., više od pet osnovnih prehrambenih proizvoda u zemljama Europske unije zabilježilo je pad cijena u 2024., uključujući mlijeko i žitarice. Godine 2024. cijene poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji zabilježile su skroman pad od 2% u usporedbi s 2023. godinom, piše Euronews.
Kako je bilo u Europi
Prema istim podacima, cijene žitarica pale su za 15%, jaja za 8%, a povrća i hortikulturnih proizvoda za 2%. Cijena svinjetine pala je za 7, a peradi za 8%. Prema podacima Eurostata, u 2024. godini cijene mlijeka pale su u 16 zemalja EU-a. Najveći pad bilježi Finska s padom cijena od 12%, a slijede Portugal s 10% i Španjolska s 8%. Kako pokazuju podaci, u Hrvatskoj je cijena mlijeka pala za 3,86%. Nasuprot tome, najveći rast cijena zabilježen je u Irskoj s rastom od 15%, a slijede Litva s 11% i Latvija s 10%. S druge strane, uvidom u prosječne cijene koje je Agencija za statistiku BiH izračunala za siječanj prošle godine te usporedbom s cijenama iz siječnja 2023. godine, vidljivo je kako su riža, kruh te niz vrsta mesa poskupjeli. Unatoč činjenici da je došlo do pada cijene brašna, kruh je ipak poskupio, i to u godini dana u prosjeku s 3,20 na 3,60 maraka po kilogramu. Kilogram svinjetine u studenome je prošle godine koštao 11,40 KM, dok je u istom mjesecu godinu ranije ta cijena bila 11,30 KM, a 2022. godine 10 KM. Cijena piletine na kraju prošle godine bila je 6,70 KM, a junetine bez kosti 21,40 KM. Kilogram maslaca stajao je 31,50 KM, a margarina 6,60 KM.
Usporedbe radi, u istom mjesecu 2023. godine kilogram piletine koštao je 6,60 KM, dok je 2022. godine cijena tog proizvoda bila 6,20 KM, junetina bez kosti je 2023. godine koštala 19,40 KM po kilogramu, a godinu prije 18,70 KM. U 2023. godini, prema podacima Agencije za statistiku, kilogram maslaca koštao je 29,70 KM, dok mu je godinu ranije cijena bila na razini iz 2024. godine. Cijena margarina 2023. bila je 6,50 KM, a godinu ranije 6,70 KM. Kako je vidljivo iz podataka Agencije za statistiku BiH, i u ovoj zemlji došlo je do pada cijene mlijeka. Dok se u 2023. godini litra ovog napitka kretala oko 2,50 KM, prošle godine pala je na 2,30 KM. Sindikalna potrošačka košarica za studeni 2024. godine iznosila je 3107 konvertibilnih maraka (1588 eura), priopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za studeni 2023. godine iznosila je 2954,80 KM, a za studeni 2022. godine 2986 KM. Dakle, u godini dana troškovi života četveročlane obitelji porasli su za 153 KM. Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice uzeta je u obzir prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH, kao i minimalni životni troškovi četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih jedno pohađa srednju, a drugo osnovnu školu.
Potrošnja i životni standard
Samu potrošačku košaricu čine sljedeće kategorije: prehrana (44,17%), stanovanje i komunalne usluge (13,95%), odjeća i obuća (11,58%), obrazovanje i kultura (10,30%), higijena i održavanje zdravlja (9,12%), kućanstvo (6,44%) i prijevoz (4,44%). U kategoriji prehrane za 86 artikala korištene su cijene iz triju trgovačkih centara. Kod održavanja higijene i zdravlja uključeni su troškovi za 10 stavki, a kod stambeno-komunalnih usluga troškovi za šest stavki. Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu FBiH i ekonomski analitičar, nedavno je za tuzlanski.ba kazao kako sva poskupljenja u prošloj godini ne nude optimizam.
- Podaci kojima raspolažemo pokazuju da je došlo do rasta cijena hrane, ali ne toliko i energenata u Bosni i Hercegovini. Iako je inflacija na oko 2% godišnje, činjenica je da kategorije hrane i energije imaju volatilna svojstva cijene, tj. tijekom godina cijena je pod brojnim čimbenicima utjecaja. Ovo ne nudi neki optimizam kada je riječ o bosanskohercegovačkom životnom standardu jer naši potrošači uglavnom najveći dio raspoloživog dohotka troše na hranu i energiju - zaključio je, dodavši kako je teško uraditi konkretna predviđanja za ovu godinu.
