Od bh. vlasti često čujemo kako su svi za europski put. Taj nam put traje već dvadeset godina, a jako malo smo prešli. Europska unija nam je progledala korz prste kad su nam dali status kandidata i uvjetno otvaranje pregovora. Umjesto primjene pravila i standarda EU, život prosječnog građanina naše zemlje je daleko ispod europskih standarda.
Europski put... krilatica političara u koju stane izgovor za gotovo sve, pa i za posvećenost boljitku bh. građana. Na putu Bosne i Hercegovine do ulaska u Europsku uniju lagano tapkamo, uz male pomake, ali smo u suštini i dalje kilometrima daleko. Dakle, dok čekamo da postanemo dio europske obitelji, BHRT donosi kakvo je stanje na bh. putu.
- Sindikalna potrošačka košara koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za studeni ove godine iznosi 3.107 KM. Uspoređujujući taj iznos s prosječnom plaćom u zadnjim mjesecima, vidno je da prosječna plaća ne pokriva ni polovicu potrošačke košare.
- Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za rujan 2024. iznosila je 1.369,00 KM
- Prosječna mjesečna neto plaća u Republici Srpskoj isplaćena u listopadu 2024. godine iznosila je 1.420 KM.
Dok jedni na bh. putu svakodnevno igraju životnu igru, preživjeti do sutra usklađeno sa cijenama, drugi pokušavaju ostvariti bolju sadašnjost i budućnost u inozemstvu. Ipak, bar prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ni tamo više ne cvjetaju ruže. Konkretno donosimo podatke za Sloveniju i Njemačku.
"Što je razlog za Sloveniju? Razlog je što je ekonomska situacija takva da više industrijski rad nije na razini kao što je bio prethodnih godina. Samim tim, treba im manje radne snage. Što se tiče Njemačke, tu su tek brojevi još viši. Taj trend pada broja posredovanja u Njemačkoj nije već dvije godine, ovo je već četvrta godina da je nastavak tog trenda", kaže glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.
Potražili smo i odgovore, postoji li ekonomska injekcija koja će zaustaviti i ograničiti rast cijena, kako to utječe na drušvo i dopire li sve to do donositelja odluka koji trebaju čuti i doijeti odluke za dobrobit svih.
"Radimo ad hoc neke mjere i onda čekamo kakav će rezultat te mjere dati, da bismo sve te aktivnosti sveli na ono što je najbenignije, a to je hoćemo li imati prostor za pušenje u objektima ili ćemo raditi nedjeljom ili nećemo raditi. Nama nedostaje dobro razrađen sustav rezervi svih ključnih proizvoda", navodi ekonomist prof. dr Željko Rička.
"Mi vidimo koliko je dogovor daleko od ovih političkih elita. Može postojati surevnjivost između pojedinih političara i nekakva netrpeljivost, ali i nekakav strateški opći interes Bosne i Hercegovine mora tu vrijednosnu notu imati, mora pokazati vrijednosnu notu koja podrazumjeva sve ono što je Europa", smatra sociolog prof. dr Srđan Vukadinović.
Sugovornici podsjećaju da Europa nije EU, nije briselska administracija, već civilizacijski tijek, a da bi se bh. put spojio sa EU putem potrebno je zamijeniti političke monologe iskrenim dijalogom.
