Puno toga prošle godine u BiH solidno je počelo, ali nije dobro nastavljeno. To bi ove godine trebalo valjda popraviti. Tako je u ožujku 2024. usvojena odluka Europskog vijeća o otvaranju pregovora BiH s EU-om, a onda je netko povukao ručnu. Gdje je, ba, zapelo? Uvijek se netko nađe da podmeće klipove na europskom putu BiH, često i u korist njegove štete. Kad god hrvatski premijer Plenković pogura BiH prema Bruxellesu, netko s unutarnje bh. strane izgura svoju državu ustranu. Iako BiH drugog puta, osim europskog, nema niti ga može biti. Ako jedni budu nastrojeni proruski, a drugi proturski, svi će biti - propali. Stoga proeuropske snage u BiH i oni koji ih podržavaju na europskom putu trebali bi ove godine biti čvršći, glasniji, agilniji. Rumunjska i Bugarska već su u schengenskom prostoru, a BiH i njezini istočni susjedi su u međuprostoru - kopneni otok. Koji bi, nastavi li ovako, mogao sve više kopnjeti. Opet će hrvatski politički dužnosnici u BiH morati partnere u "trojci" na federalnoj i "petorci" na državnoj razini okupljati i prijateljski uvjeravati da je BiH teritorijalno u Europi i da valja požuriti s ispunjavanjem preuzetih obveza prema tijelima EU-a kako bi postala Europa u svakom drugom smislu. Valja najprije dostignuti istočne susjede koji su geografski dalje od Bruxellesa. Jedan bh. građanin kazao je krajem prošle godine:
- Slabo se nešto dijele rokovnici i kalendari pa me strah da uopće nećemo izići iz 2024. godine!
Izborni listići na lokalnim izborima u listopadu prošle godine mogu poslužiti kao lakmus-papir za provjeru rejtinga političkih stranaka u BiH. Kandidati HDZ-a BiH bit će na vlasti u 20 gradova i općina u sredinama s hrvatskom većinom, a stranka ima dobar rezultat u nekim nacionalno mješovitim sredinama. No, solidno je na lokalnim izborima prošao HDZ 1990. Pokazalo se da u nacionalno mješovitim sredinama dva ili više kandidata Hrvata mogu "odlučiti" u korist Bošnjaka. U Republici Srpskoj SNSD i dalje dominira, ali je Banja Luka Dodiku i dalje neosvojiva tvrđava.
Stranka demokratske akcije, koja je izgubila vlast na federalnoj i državnoj razini, na lokalnim izborima pokazala se kao tvrd orah, čak i utvrda, osvojivši vlast u najvećem broju gradova i općina s bošnjačkom većinom. Stranke "trojke" (SDP, NiP i Naša stranka) izborile su većinu u Sarajevu, ali SDA s koalicijskim partnerima ima šanse u borbi za mjesto sarajevskog gradonačelnika. Čini se da je za dobre izborne rezultate SDA doprinijelo prekomjerno medijsko granatiranje "trojke" o navodnoj nacionalnoj izdaji. Naime, brojni mediji koje kontrolira SDA svojim spinovima udarali su po strankama "trojke" zbog navodnih izmišljenih političkih ustupaka Čoviću i Dodiku.
Sve to preskupo je stajalo BiH. Zbog sve nepovoljnijeg političkog ozračja kasnilo se s ispunjavanjem postavljenih uvjeta EU-a, među kojima je i uvjet za dio novčanog kolača iz Plana rasta, paketa financijske pomoći EU-a potencijalnim članicama europskog jugoistoka. Prijepori oko Ustavnog suda BiH dodatno koče europski put Bosne i Hercegovine. U RS-u nipošto ne žele strane suce u najvišoj sudskoj instituciji u državi, čak se u tom entitetu i ne primjenjuju odluke tog suda, a bošnjački političari na jedvite jade pristali su na imenovanje Marina Vukoje pri izboru nepostojećeg suca Hrvata. Uzdrman je i sigurnosni sustav BiH, a vanjska politika odraz je unutarnje. Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici dodatno je otežala odnose na relaciji Sarajevo - Banja Luka. Dodik i dalje ne drži do autoriteta visokog predstavnika, a Christian Schmidt početkom ove godine zabranio je provedbu zaključaka koje je Narodna skupština RS-a usvojila krajem prošle. Potom su se pojačale tenzije oko obilježavanja Dana Republike Srpske i spinova vezanih uz eliminiranja Dodika iz "petorke". Pravni procesi protiv dužnosnika u BiH u drugi su plan bacili slučaj "Kovačević" pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.
U treći plan pala je migrantska kriza iako se BiH nalazi na balkanskoj migrantskoj ruti. Svjetlo na kraju tunela je izgradnja mosta Hercegovina, a infrastrukturna crna točka u BiH je problem oko obnove željezničke pruge koja je stradala u jablaničkoj katastrofi. Puno toga valja još popraviti na putu BiH u Europu. Naravno, i spriječiti one koji svjesno ili nesvjesno miniraju taj put. Bez izravne političke i financijske pomoći EU-a neće se popraviti gospodarska, socijalna i demografska slika BiH. Vode se umne rasprave oko toga što će donijeti na mostu, a odnijeti na ćupriji povećanje minimalnih plaća sa 619 na tisuću KM u Federaciji BiH i sa 700 na 900 u RS-u.
Ova godina je i u znaku 30. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. Valja vjerovati da će jubilarna biti i sretnija od prethodnih. Haso reče Muji:
- Za dvije godine Nova godina pada u petak.
- Sreća da nije petak trinaesti - zaključi Mujo.
Nadamo se da s putem BiH u EU neće biti kao s autostoperom koji je krenuo u Zenicu. Autostoper vozača koji ga je povezao upita:
- Je li Zenica daleko?
- Nije - odgovori vozač.
Nakon pet minuta autostoper opet upita:
- Je li Zenica daleko?
- Nije baš - opet odgovori vozač.
Nakon 20 minuta opet autostoper upita:
- Je li Zenica daleko?
- E, sad je jako daleko - reče vozač koji je vozio u suprotnom smjeru od Zenice.
