Pokazatelji i procjene realne ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini za ovu godinu bit će u granicama onoga što je bilo projicirano početkom 2024. godine. Iako se tijekom prošle godine događalo mnogo toga što izravno ili neizravno utječe i na gospodarske aktivnosti u BiH i okružju, očekivalo se da će ekonomski rast zaključno s 31. prosinca biti pozitivan.
Godišnja inflacija i pritisci
Potvrđuju to i posljednje, na službenim podacima temeljene procjene Centralne banke BiH (CB BiH) koja navodi da je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u trećem tromjesečju 2024. godine 2,3 posto, što je identično procjeni iz rujna. Rast uslužnog sektora ponajviše je doprinosio rastu ekonomske aktivnosti, imajući u vidu kako su indikatori, poput industrijske proizvodnje i izvoza roba, zabilježili kumulativni pad u deset mjeseci 2024. godine.
Preliminarna procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2024. godine iznosila je 2,1 posto na temelju očekivanja o slaboj potražnji iz inozemstva i utjecaja poplava. Poznato je da su upravo poplave početkom listopada i posebno prekid željezničke veze prema Luci Ploče doveli do poremećaja u opskrbi sirovinama i ugrozili poslovanje velikih industrijskih poduzeća u zemlji. Akumulirani gubici sigurno su na razini više stotina milijuna maraka, iako vjerojatno nikada nećemo doznati ni približno točan iznos štete koju je višemjesečni prekid ključne željezničke veze donio.
No, to nije i ne može biti glavni parametar za procjenu stanja bosanskohercegovačkog gospodarstva u 2024. godini.
- Procjenjujemo ukupnu inflaciju od 1,5 posto, a temeljnu inflaciju od 3,8 posto u četvrtom tromjesečju 2024. godine. Prema preliminarnim procjenama, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, očekujemo blago jačanje inflatornih pritisaka u prvom tromjesečju 2025. godine i godišnju inflaciju od 1,8 posto. Poskupljenje električne energije i prijevoza može dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, uslijed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane i naviše - navode iz Centralne banke.
Dodaju da su njihove procjene ekonomske aktivnosti i inflacije u kratkoročnom razdoblju konzistentne s projekcijama za 2024. godinu iz jesenskog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija. Treba reći da su se još sredinom godine pojavile pozitivne naznake za bh. ekonomiju. Dvije renomirane svjetske agencije dodijelile su entitetima u BiH viši kreditni rejting. Za Federaciju su procijenile da će rast BDP-a ubrzati na dva do tri posto godišnje do 2026., uglavnom u skladu s nacionalnim trendom u BiH. Prognoziraju i da će inflacija pasti ispod tri posto 2025. godine. Obje agencije su Federaciji BiH dodijelile kreditni rejting istovjetan aktualnom suverenom kreditnom rejtingu BiH.
Energetska tranzicija
Da nije sve ružičasto, upozorila je nedavno tijekom sastanka s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović. Govoreći o otpornosti ekonomija Bosne i Hercegovine i Europe u kontekstu globalnih izazova, poput geopolitičkih tenzija i inflacije, guvernerka je istaknula da je prilagođavanje monetarne politike ovim izazovima od presudne važnosti.
- Bosna i Hercegovina bilježi pozitivan jaz BDP-a i on je ispod 1 posto, što upućuje na to da dosadašnje investicije nisu značajno potaknule potencijalni rast. To je prouzročeno čimbenicima kao što su niska produktivnost i investicije koje nisu izravno povećale proizvodne kapacitete - kazala je guvernerka Selimović. Skrenula je pozornost na to da su inflatorni pritisci u BiH, kao i u regiji, uglavnom rezultat strukturnih čimbenika, poput rasta troškova rada, negativnih demografskih trendova i očekivanog povećanja cijena električne energije zbog energetske tranzicije. Ove specifičnosti zahtijevaju oprez prilikom formulacije ekonomskih i monetarnih politika jer bi previše restriktivna monetarna politika u ovakvom okružju mogla dodatno usporiti potencijalni rast BiH.
