Produbljivanje vanjskotrgovinskog deficita, kao i izloženost bh. ekonomije globalnim poremećajima, a osobito kada govorimo o usporenom rastu zemalja EU-a neke su od ključnih odlika gospodarske situacije u ovoj godini, no, kako bi se situacija poboljšala u idućoj, valja prionuti realizaciji brojnih aktivnosti, od političkih reformi nužnih za Plan rasta, preko ekonomskih koje moraju dodatno pojednostaviti poslovanje, smanjiti opterećenje na rad pa do lobiranja za ubrzanje cestovnog prijevoza roba, uz istodobno ispunjavanje zahtjevnih europskih pravila koja tek trebaju stupiti na snagu.
Procjene
Kako je za Večernji list naveo predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković, treba uzeti u obzir prognoze MMF-a za tekuću, 2025., prema kojima se očekuje rast globalne ekonomije za 3,2%, kao i očekivani rast osobne potrošnje, a sve to upućuje na činjenicu stabiliziranja inflatornih kretanja, kao i zaustavljanje rasta kamatnih stopa.
Međutim, problem za BiH je i dalje usporen rast gospodarstva Njemačke, koje je u četvrtom tromjesečju 2023. zabilježilo pad od 0,3%. Nadalje, autoindustrija bilježi manje zahtjeva za oko 2 milijuna voznih jedinica, dok je dostatan dio metalske i elektroindustrije u BiH naslonjen upravo na ovu granu gospodarstva i posljedično bilježi pad izvoza.
- Općenito gledano, BiH je kao uvozno orijentirana zemlja ovisna o povoljnim ili nepovoljnim uvjetima makroekonomskog okruženja - ističe Vuković.
Što nas čeka u godini koja je pred nama, pitanje je na koje nema jednoznačnog odgovora, no treba uputiti na projekciju MMF-a koja govori kako će se ekonomski rast u srednjem roku održati na oko tri posto. Andreas Tudyka, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Bosni i Hercegovini, za Večernji list je upozorio i na izazove, kazavši kako intenziviranje sukoba diljem svijeta, usporavanje glavnih ekonomija ili povećana volatilnost cijena roba mogu dovesti do poremećaja u trgovini te rasta cijena hrane i energije, kao i do smanjenja izvoza i doznaka iz inozemstva te prigušenja domaće potražnje.
I Centralna banka BiH oprezno gleda na razvoj događaja u 2025. godini te navodi kako, prema preliminarnim procjenama, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, očekuje blago jačanje inflatornih pritisaka u prvom tromjesečju 2025. godine i godišnju inflaciju od 1,8%. Poskupljenje električne energije i prijevoza može dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, uslijed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane i naviše, ističe se u nedavnoj brzoj procjeni BDP-a u trećem tromjesečju 2024. godine i inflacije u kratkom roku.
Kako ojačati konkurentnost
Brojni izazovi očekuju bh. ekonomiju kada govorimo o novim europskim pravilima za koja bismo se morali što prije pripremiti u cilju izbjegavanja snažnog udara na konkurentnost. Plaćanje poreza na ugljik nešto je, to je sada jasno, što se neće moći izbjeći, međutim, za BiH bi od ključnog značaja bilo da uđe u sustav CBAM (sustav koji regulira emisije ugljika u međunarodnoj trgovini), što bi značilo da novac ostaju u BiH, a istodobno zadržavamo konkurentnost.
Još jedna reforma u 2025. bit će od iznimnog značaja u ekonomskim okvirima. Riječ je o ispunjavanju preduvjeta za priključenje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što bi omogućilo veću konkurentnost, transparentnost i niže cijene procesuiranja prekograničnih platnih transakcija. Dodajmo tomu i suštinsko pitanje za domaće poljoprivrednike koje se ogleda u potrebi što hitnijeg ulaska u programe Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), dok bi kruna svih napora u 2025. morao biti politički dogovor oko Plana rasta EU-a koji za BiH otvara blagajnu od milijardu eura, kao i vrata za uvezivanje s jedinstvenim europskim tržištem.
