Više od 20 tisuća ilegalnih migranata prošle godine boravilo je u BiH. Takozvana balkanska ruta koja ih vodi do tzv. rute spasa, a to je svaka ona koja se nalazi unutar granica EU-a, i dalje je aktivna, a o stanju na Bliskom istoku i u Africi ovisi koliko će ona jačati u budućnosti, no sadašnje prognoze, nažalost, za krhke granice zemalja Balkana nisu dobre, piše Večernji list BiH.
Balkanska ruta
Migrantska ruta koja prolazi kroz BiH predstavlja ključnu točku na balkanskoj ruti kojom se pokušava dosegnuti željene destinacije u zemljama Europske unije, a na proljeće bi mogao krenuti novi val. Migrantska kriza ima višestruke posljedice koje sve više dolaze do izražaja u svjetlu pojačanih kontrola granica unutar EU-a. Postavlja se pitanje može li BiH, kao zemlja na rubu EU-a, postati zona u kojoj migranti ostaju zaglavljeni zbog nemogućnosti prelaska u susjedne zemlje članice EU-a.
- Oni koji "padaju" s migrantima imaju tisuće, a neki i desetke tisuća eura u svojim džepovima i sada veći problem postaju domaći krijumčari nego ti migranti. Oni su spremni na sve da ispune svoj cilj, a vidimo što se u drugim zemljama događa, pogibije i razne druge nedaće zbog krijumčarenja migranata. Sramotno je kako se na tuđoj patnji pokušava zaraditi - priča nam sugovornik iz Granične policije, dobro upoznat s ovim problemom.
Kaže da su nasrtaji na bh. granicu, pa i ulasci u ovu zemlju, kontinuitet. - Nemojmo se lagati i nasjedati na lijepe priče kako su naše granice sigurne. Prije svega, kod nas nedostaje graničnih policajaca - ističe. Kaže i da će biti sve više migranata koji će htjeti ostati trajno u ovoj zemlji.
- Glavni cilj ovih migranata je prelazak granice s Hrvatskom, koja predstavlja vanjsku granicu EU-a, a onda su daljnje destinacije Njemačka, Italija. Međutim, Hrvatska jako dobro nadzire svoju granicu jer je svjesna da odgovaraju cijeloj Europi, a i sami imaju problema s migrantima koji bivaju kod njih registrirani. Ne znaju gdje s njima, pa zato i ulažu velike napore da spriječe ulazak migranata, stoga su mnogi prisiljeni ostati u BiH. Nije isključeno da će neki od njih postati u budućnosti radna snaga u ovoj zemlji jer već sada ima onih koji su ovdje pronašli posao. Međutim, većina ih želi tamo gdje je veća sigurnost ili gdje se barem smatra da je tako s obzirom u kakvom vremenu živimo - priča nam sugovornik.
Također, migrantski kampovi u dijelovima zemlje već su dugo prenapučeni, a tek smo na nekim počecima zime ako se uzme u obzir koliko i ona "kasni" u odnosu na datume kada klimatološki, zatim i kalendarski, počinje. - Kad se nađu u BiH, uvjeti za život su im gotovo kao u matičnim zemljama, a jedino nema rata. Zime su posebno teške za migrante jer su kampovi često neadekvatno opremljeni za niske temperature. Lokalno stanovništvo također osjeća posljedice ovakvog stanja jer dolazi do povećanog pritiska na lokalne resurse i infrastrukturu. Sastane se niz loših stvari na koje je teško utjecati - priča sugovornik.
Koordinirani napori
BiH mora tražiti bližu suradnju sa susjednim zemljama, osobito s Europskom unijom, jer zajednica zemalja mora biti svjesna da, ako "padne" BiH pod teretom migrantske krize, nikome neće biti dobro. Zajednički napori u kontroli granica i razmjeni informacija mogli bi smanjiti pritisak na pojedinačne države. Kako bi se izbjegli najgori scenariji, potrebni su koordinirani napori svih aktera.
