Ivan Luburić, ravnatelj Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, za Večernji list govori o trendovima na tržištu osiguranja te ističe kako, unatoč tomu što nas zaokupljaju odrazi globalnih makroekonomskih i geopolitičkih nestabilnosti, praćeno složenom transformacijom i fragmentiranim razvojem interno u zemlji, možemo na isteku ove godine zaključiti da je bila uspješna i da je tržište osiguranja nastavilo s trendom održavanja stabilnosti na visokoj razini. U kontekstu strukture tržišta osiguranja kaže i kako je u Federaciji BiH omjer 80:20 u korist neživotnih osiguranja, a uočljiv je i trend rasta u gotovo svim vrstama osiguranja.
Večernji list: Koliko je tržište osiguranja FBiH stabilno i koji su ključni čimbenici koji utječu na stabilnost?
- Iako nas zaokupljaju odrazi globalnih makroekonomskih i geopolitičkih nestabilnosti na BiH, praćeno složenom transformacijom i fragmentiranim razvojem interno u zemlji, možemo na isteku ove godine zaključiti da je bila uspješna i da je tržište osiguranja nastavilo s trendom održavanja stabilnosti na visokoj razini. Prethodne godine bile su izazovne u poslovanju društava za osiguranje i iziskivale su anticipativno djelovanje i pravodobnost. U vrijeme eksponencijalnog rasta opće razine cijena u zemlji i posljedičnog porasta materijalnih šteta i troškova poslovanja društva za osiguranje su radi održavanja stabilnosti, a i zaštite interesa trenutačnih i budućih osiguranika, prilagođavala visine premija osiguranja. Iako se, promatrajući s aspekta potrošača, radi o moguće nepopularnim mjerama, one su bile nužne radi očuvanja stabilnosti sustava. Društva za osiguranje, za razliku od ostalih aktera u financijskom sektoru, istodobno obavljaju dvostruku ulogu, primarno preuzimanja rizika na interesima ili imovini pojedinaca ili kompanija i upravljanja rizicima interno te sekundarno investirajući fondove prikupljene kroz premije osiguranja u različite oblike imovine. Osim navedenih aktivnosti, društva su u prethodnom razdoblju uvećala kapital, a što je bilo definirano Zakonom o osiguranju. Održavajući visoku kapitalnu adekvatnost od više od 200%, tržište osiguranja stvara zalog budućoj transformaciji k EU standardima. Od značajnijih nadzornih aktivnosti Agencije za nadzor osiguranja FBiH za stabilnost tržišta u prethodnom razdoblju, osim praćenja postupaka povećanja kapitala, nadzorne mjere bile su na povećanju tehničkih pričuva pojedinih društava i kvaliteti uložene imovine te poboljšanju rezultata automobilskog kaska, koji izrazito nepovoljno sustavno djeluje na cjelokupno tržište osiguranja, ali i na općoj usklađenosti poslovanja društava sa zakonom.
Moramo istaknuti da su društva za osiguranje sa sjedištem u FBiH napravila i prvi korak k usklađivanju s EU standardima liberalnog tržišta automobilske odgovornosti. Nedavno je protekla prva godina poslovanja u tzv. prvoj fazi liberalizacije cijena osiguranja automobilske odgovornosti te možemo zaključiti da je tržište uspješno održalo stabilnost u pogledu mogućeg kretanja visine premija u ovoj vrsti te su se izbjegle moguće negativnosti koje su se događale nekim drugim zemljama u okružju.
Večernji list: S aspekta strukture tržišta osiguranja FBiH koje su karakteristike i kakvi su trendovi? Kakvi su investicijski potencijali sektora?
- Struktura tržišta osiguranja u FBiH odraz je više čimbenika sličnih ekonomija u razvoju i transformaciji. Dok općenito zaključujemo da su tržišta u regiji s većinskim udjelom neživotnih osiguranja u odnosu na životna, u FBiH je taj omjer 80:20 u korist neživotnih osiguranja te ne vidimo značajnije trendove promjene odnosa. Nadalje, u segmentu neživotnih osiguranja tržište je “autocentrično”, s prevladavajućim vrstama osiguranja vezanim uz motorna vozila (zakonom definiranom obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i automobilskom kasku). U FBiH ove dvije vrste osiguranja čine oko 73% premije neživotnih osiguranja te se kroz njih ostvaruje 80% ukupnog rasta segmenta neživota. Ustaljenost poslovnih modela društava za osiguranje, ekonomski razvoj i razina opće financijske pismenosti stanovništva uvjetuju ograničenost razvoja tržišta osiguranja i moguću značajniju diverzifikaciju portfelja. Za 11 mjeseci 2024. uočavamo nastavak pozitivnih trendova rasta tržišta osiguranja u FBiH od gotovo 10% na ukupnih 672,5 mil. KM zaračunate premije (neživotna osiguranja su rasla iznad 12%, dok je rast životnih osiguranja u tekućoj godini usporen te imamo stagnaciju na oko 1% rasta). U prethodne četiri godine, unatoč velikim izazovima, tržište osiguranja u FBiH ima porast u gotovo svim vrstama osiguranja. Promatrajući prethodno srednjoročno razdoblje, možemo zaključiti da se rast tržišta i dalje odvija u “autocentričnim” vrstama osiguranja te se povećava broj i uloga posrednika u osiguranju. Broj obrta i agencija za zastupanje gotovo se udvostručio u posljednje tri godine te je značajna uloga banaka kao distributera proizvoda osiguranja, osobito u dijelu zaštite svojih interesa na plasiranim kreditima stanovništvu. Financijsko tržište u Bosni i Hercegovini je bankocentrično, s udjelom banaka u ukupnoj aktivi sektora od više od 87%, dok osiguranja bilježe oko 5,6% udjela u prethodnoj godini. Razumijevajući takve odnose i ulogu banaka kao veletrgovca financijskim instrumentima, gdje kupujete sve na jednom mjestu, sigurno možemo procjenjivati potencijale budućeg razvoja u sinergijama i transformaciji dijelom pasivne štednje u bankama u druge oblike financijske imovine, pa samim time i različite druge i drugačije police osiguranja.
Investicijski potencijal sektora osiguranja u FBiH čini više od 1,2 mlrd. KM ulaganja, koje su uložene prvenstveno u depozite banaka, nekretnine, obveznice i druge oblike imovine. Nažalost, struktura financijskog sektora, nerazvijenost tržišta kapitala i nepostojanje primjerenih financijskih instrumenata ograničavaju da osiguranja diversificiraju ulagački portfelj. Postoji interes, ali i prostor za financiranje javnog duga, ulaganje u obveznice, ali je isti ograničen internom izloženošću, ročnom usklađenosti i trenutačnom likvidnošću. Trenutačni regulatorni okvir također definira limite ulaganja u pojedinu vrstu (ne)financijske imovine ili financijske instrumente ili emitenta, a sve u cilju raspršenosti ulaganja tehničkih pričuva, što predstavlja imovinu za pokriće potraživanja osiguranika. Svakako bi bilo od koristi otvaranje kanala komunikacije za planirane aktivnosti financiranja projekata “zelene tranzicije” kako bi u skladu s time osiguranja mogla pravodobno prilagoditi i pripremiti svoje ulagačke portfelje te sekundarno takve projekte i osiguravati posebno kreiranim proizvodima.
Večernji list: Kako biste komentirali premije različitih osiguravajućih proizvoda i eventualna povećanja, u kojoj mjeri inflacija ima utjecaj na porast premije?
- Prije svega, valja istaknuti da Agencija za nadzor nema mandat određivati visine premija proizvoda dobrovoljnih osiguranja u društvima za osiguranje niti bismo to promatrali na takav pojednostavljen način. Također, Stručni savjet Agencije za nadzor je, u skladu sa zakonom, do studenoga 2023. odlučivao o cjeniku premija i uvjetima osiguranja automobilske odgovornosti, dok nadalje to čine pojedinačno društva za osiguranje, uz suglasnost Agencije za nadzor, čime je tržište osiguranja automobilske odgovornosti deregulirano. Agencija cijeni integritet osiguravajućeg društva i dostatnost premija za pokriće tehničkih pričuva, kao i dediciranih troškova poslovanja u konkretnom proizvodu. Društva, poslujući dogovorno, prate profitabilnost proizvoda i eventualno rade korekcije premija. Konkurencija između deset društava sa sjedištem u Federaciji BiH te devet podružnica društava kojima je sjedište u Republici Srpskoj, koja posluju na prostoru Federacije BiH, pravila otvorenog reguliranog tržišta, individualne konkurentske prednosti kompanija, kratkoročni ciljevi, strateške odrednice, elastičnost ponude i potražnje te trenutačni kompanijski integritet i apetiti za rizikom, ali i ciljevi profitabilnosti, određuju u konačnici visinu premije. U sve te elemente treba uzeti u obzir i inflatorna kretanja, koja su imala utjecaj i na stranu šteta, ali i još više troškova. Inflacija je povećala udjele materijalnih šteta u ostvarenim premijama do visine 10%, koliko je Agencija za nadzor u svojim analizama i procjenjivala. Veći negativni učinak bio je na troškove, a moramo uzeti u obzir da se rast prosječnih premija odvijao sporije nego što je inflacija izazvala “eksploziju” troškova. Posljedično je razumljiv porast premija po ugovorima o osiguranju te da se nije odvio, bilo bi pitanje stabilnosti tržišta u srednjem roku.
Uspoređujući visine premija za pojedine proizvode u regiji, ne možemo zaključiti da smo ispod prosjeka, dok se sigurno možemo zapitati može li tržište osiguranja poslovati učinkovitije.
Osim različitih misija postojanja, opći cilj svake financijske institucije trebala bi biti i dugoročna održiva profitabilnost. Ako ona uzastopno izostane, u srednjem roku se javlja potreba dodatnog kapitala, a ako nije dostupan, posljedično nastaje nestabilnost kompanije i nesigurnost ispunjenja obveza. Taj negativan val dalje se širi na stabilnost tržišta, partikularno prava osiguranika, ali i svih onih iz dužničko-vjerovničkih odnosa u širem smislu riječi te kontaminira cijelu integriranu ekonomiju.
Večernji list: Kakva su očekivanja za nadolazeće razdoblje, izazovi za tržište, za regulatora, trendovi?
- Globalni analitičari smještaju naše tržište u regiju središnje, istočne i jugoistočne Europe. Regiju odlikuju razlike u pogledu pripadnosti Europskoj uniji, regulatornom okviru i stupnju razvoja tržišta. Također, evidentni su ekstremi u visini ukupnih ostvarenih premija tržišta, od lidera Poljske (više od 15,5 mlrd. eura premije) do najmanjeg tržišta Kosova. Iako u toj velikoj regiji naša jurisdikcija, kao i druga okolna tržišta, ima beznačajan udjel, procjene su kontinuiranih, značajnije većih stopa rasta nego što će se isti odvijati na zrelim tržištima središnje Europe u idućem razdoblju. To je svakako motivacijski čimbenik za sve aktere industrije osiguranja, no za kataliziranje razvoja i rasta bit će potreban i izlazak iz “zone komfora” i promjena regulatornog okvira, a na čijem putu su, pod vodstvom Agencije za nadzor kroz projekte sa Svjetskom bankom, učinjeni prvi koraci.
Jasno da će i sve buduće aktivnosti biti pod izazovima spleta interesa dionika. Osiguratelji računaju da je za takvu transformaciju potrebna veća uloga države kroz poticajne porezne politike, moguće uvođenje dodatnih obveznih osiguranja, sustavno financijsko opismenjavanje stanovništva, posrednici računaju na jeftinije proizvode osiguranja, koje će time lakše prodati, a s druge strane realizirati više provizije. Osiguranici računaju na lako dostupne, jeftine proizvode osiguranja koji “u svakom trenutku pokrivaju sve rizike”, dok država, u širem smislu riječi, računa na prihode od poreza aktera osiguravajuće industrije i financiranje javnog duga; ostali dionici na više kratkoročnih koristi te se osiguranje percipira ili kao izvor u lancu prihoda ili kao trošak, a rijetko ili nikako kao ulaganje u čuvanje vrijednosti imovine i interesa. Kako god, u tom spletu interesa jako je malo onih skupina koje razmišljaju dugoročno i na takav način izgrađuju sustav.
Neupitna je uloga države u razvojnim ekonomijama kao što je naša te bi trebao biti cilj uključivanja osiguratelja u iduće strategije razvoja kao partnera koji nudi višestruke, društveno-ekonomske koristi i preuzima na sebe eventualna opterećenja javnih proračuna. Smatramo da je otvaranje aktivnih kanala komunikacije među dionicima presudno za konačno razumijevanje i izgradnju sustava, koje svakako podrazumijeva i podizanje svijesti o osiguranju, edukaciji, financijskom opismenjavanju i stvaranju dugoročnog povjerenja u tržište osiguranja.
Osim optimizma rasta tržišta, nominiranja potreba razvoja sustava i uloge osiguranja, možemo imati očekivanja i u dijelu razvoja novih proizvoda na tržištu. Za očekivati je u idućem razdoblju da će gotovo svaki gospodarski subjekt razmatrati pokrića cyber-rizika. Kod imovinskih osiguranja ideja vodilja trebaju biti neumoljive klimatske promjene u kojima će, prema dostupnim procjenama, rizik poplave, bujica ili klizišta biti s većim intenzitetom nego što je to bilo u godinama prije. Za očekivati je i transformaciju klasičnih proizvoda vezanih uz korištenje motornih vozila, gdje će veću ulogu u visini premije imati individualizacija kroz telematiku – real-time podaci o vremenu koje provedete u vožnji i načinu na koji vozite (pay-as-you-drive i pay-how-you-drive). Kod životnih osiguranja saturacijom potražnje kroz klasično mješovito životno osiguranje i ono vezano/vinkulirano uz kredite banaka s pokrićem dopunskih rizika otkaza ili bolovanja ima svojih izazova daljnjeg razvoja. Dok se životno osiguranje vezano uz ulaganje u investicijske fondove još uvijek probija na našem tržištu, Agencija za nadzor je prepoznala mogućnosti kreiranja posebnog životnog osiguranja vezanog uz vrijednosne papire.
Večernji list: Kako financijska pismenost može pomoći građanima da bolje razumiju osiguranje i izbjegnu potencijalne pogreške u odabiru polica?
- Jedna od glavnih prepreka razvoju tržišta osiguranja u više smjerova je i stupanj financijske pismenosti. Financijsku pismenost nije oportuno promatrati samo s pozicije “sebičnih” ciljeva razvoja osiguranja već kao potrebu integralnog razvoja sustava i preuzimanja uloga koje su definirane svrhom postojanja osiguranja. Kolokvijalno, priče o osiguranju uključuju termine agresivne i “dosadne” prodaje, dijelove uvjeta osiguranja pisane “sitnim slovima”, neupućenost u postupak prijave šteta i rješavanja odštetnih zahtjeva, izostanak prezentiranja pokrivenih i isključenih rizika itd. Ne umanjujući bilo čije prosudbe, smatramo da je tržište značajno evoluiralo od vremena kada je takva retorika možda nalazila i opće argumente. Također, jasno je da i na puno razvijenijim tržištima bude situacija razilaženja između osiguranika i osiguratelja u pogledu visine odštetnog zahtjeva, ali arbitraža u ovome trenutku u BiH nije organizirana niti je zakonski moguće uključivanje Agencije za nadzor po toj osnovi.
U odnosu na ranije, zakonodavac je predvidio obvezu predugovornog informiranja kao fazu u kojoj je osiguratelj ili posrednik obvezan uputiti ugovaratelja osiguranja u osnovne elemente ugovora, a što je posebno i dokumentirano uz svaku policu osiguranja. Bitno je da potrošači osiguranja budu upućeni u osnovne pojmove, od vrste osiguranja koju zaključuju, načina zaključivanja ugovora o osiguranju – police, definiranja predmeta osiguranja, pokrivenih i nepokrivenih rizika, teritorijalne i vremenske pokrivenosti rizika, postupka u slučaju štete i sl. Kupnja takvog proizvoda mora biti odraz zadovoljenja potreba osiguranika, njegova razumijevanja i prepoznavanja koristi koje proizvod nudi, a ne sekundarnih benefita u lancu distribucije osiguranja. U slučaju da osiguranik - fizička osoba smatra da su mu uskraćena prava po zakonu ili po uvjetima ugovora osiguranja, može se obratiti predstavkom ombudsmanu za osiguranje pri Agenciji za nadzor. U idućem razdoblju Agencija za nadzor slijedit će edukacijske aktivnosti prema potrošačima, ali i očekivanja da će se cjelovito pristupiti razvoju financijske pismenosti.
Večernji list: Je li stečaj nad Hercegovačkom bankom imao utjecaj na proces likvidacije Hercegovina osiguranja s obzirom na nekadašnju povezanost ovih dvaju pravnih subjekata?
- FBiH je jedna od rijetkih jurisdikcija u regiji koja prati čak četiri postupka posebne likvidacije društava za osiguranje, od kojih je jedan i postupak posebne likvidacije Hercegovina osiguranja. Odlika svih slučajeva likvidacije koje nadzire Agencija za nadzor je duljina procesa likvidacije i sporost sustava, osobito sudskih postupaka, kojima za fazu pravomoćnosti u prosjeku treba više od sedam godina te se svakako otvara pitanje “pravične nadoknade” nakon tolikog proteka vremena. Svaki ovaj postupak nosi duboku poruku koliko je presudna stabilnost poslovanja financijske institucije te u kojoj mjeri je moguća kontaminacija sustava i opterećenje budućeg poslovanja sa zakonskim obvezama proisteklim iz ovih postupaka. Točno je da su Hercegovina osiguranje i Hercegovačka banka bile povezane osobe, kao i da je otvoren stečaj nad bankom. Neovisno o tome postupku, Agencija u koordinaciji s likvidacijskim upraviteljem provodi završne radnje za okončanje postupka posebne likvidacije nad Hercegovina osiguranjem. S tim u vezi, s obzirom na to da se radi o presedanu na tržištu osiguranja, izvršavaju se predradnje i konzultacije sa Zaštitnim fondom FBiH (institucija uspostavljena zakonom u svrhu, među ostalim, pokrića šteta društava u likvidaciji) kako bi se u kasnijim fazama raspolagalo dostatnim sredstvima i tehničkim mogućnostima ispunjavanja definiranih zakonskih obveza. Očekivanja su nam da će se ovaj postupak okončati u idućoj godini.
Večernji list: Kako su nedavne prirodne katastrofe u Federaciji BiH utjecale na obuhvat osiguranja šteta od elementarnih nepogoda?
- Nažalost, bili smo svjedoci u FBiH ponovne intenzivne snage prirode koja se manifestirala bujičnim poplavama i klizištima s ljudskim žrtvama i izravnom materijalnom štetom procijenjenom na oko 125 mil. eura, dok ćemo neizravne posljedice još neko vrijeme zbrajati. Broj osiguranih šteta na privatnoj imovini proisteklih iz ovih događaja bio je zanemariv. Taj podatak osiguravateljsku industriju ne iznenađuje te smo, analizirajući podatke na stambenim jedinicama na razini županija u Federaciji BiH, došli do zaključka da je samo do 5% stanova osigurano, dok je unutar tog broja trećina onih koji su “morali” biti osigurani jer su takve police bile uvjet za kredite banaka i vinkulirane su u korist banaka. Dostupne su nam projekcije koje ukazuju na eksponencijalno povećanje rizika proisteklih iz oborina – poplave, bujice na našim prostorima. Frekvencija takvih događaja neće se osobito povećavati, ali njihov intenzitet će biti mnogostruko jači te ulazimo u faze ekstrema. Meteorologija nas upućuje da će se na našem prostoru izmjenjivati razdoblja suše, ekstremno visokih temperatura kakve smo npr. imali i ovo, prošlo ljeto i ekstremnih količina oborina u kratkom vremenu u drugom razdoblju. Izostanak integriranosti osiguranja unutar sustava, nedovoljno razvijena svijest o koristima od osiguranja, a i rastući klimatski rizici produbljivat će dalje osigurateljni jaz u Bosni i Hercegovini. Termin osigurateljnog jaza predstavlja udjel osigurane štete u ukupnoj šteti proistekloj od prirodnih nepogoda. U pojedinim državama EU-a ovaj se jaz procjenjuje na 15%, dok se u BiH procjenjuje na više od 95%! Više je projekata globalnih neprofitnih institucija rađeno u BiH o ovoj temi, osobito nakon katastrofalnih poplava 2014. Do sada nisu učinjeni pomaci na razvoju sustava u kojima bi osiguratelji rasteretili javne proračune kod ovakvih ili sličnih elementarnih nepogoda kroz osiguranje. Sa strane Agencije i dalje ćemo činiti napore na organiziranju i upućivanju u koristi od osiguranja. •
