AfD je tražio radnu obvezu za tražitelje azila, no čelnik parlamentarne skupine CDU Gert Rudolf proširio je prijedlog na primatelje građanskog doplatka.
Rad na skraćeno radno vrijeme
Po prvi put, primatelji socijalne pomoći sada će također morati raditi skraćeno radno vrijeme kako bi dobili punu naknadu. Ako odbiju, riskiraju smanjenje beneficija, odnosno naknade, javljaju njemački mediji. Prijedlog je usvojen s 24 glasa za, 16 protiv i jednim suzdržanim. Glasovanje je održano na posljednjoj sjednici 2024. godine sredinom prosinca, piše Fenix magazin
“Oni koji primaju beneficije moraju i učiniti nešto za to. Frapantno je da to do sada nije bolje primijenjeno”, rekao je Rudolf njemački medijima. “Korisnici građanskog džeparca često predugo ne daju ništa zauzvrat”, dodaje.
Kritike od strane SPD-ovog gradonačelnika
Model za ovu metodu je okrug Saale-Orla u Tiringiji. Lokalni CDU distrikt administrator Christian Herrgott izdao je radnu obvezu za tražitelje azila prije nešto više od godinu dana – po satu od 80 centi. Za jednu od četiri osobe sada se kaže da ima posao s punim radnim vremenom, a od 130 osoba koje to moraju raditi, 13 je dobilo beneficije.
Gradonačelnik Schwerina, član SPD-a Rico Badenschier, također mora stvoriti mogućnosti zapošljavanja za tražitelje azila – i za primatelje građanskog doplatka.
On vjeruje da “argument ‘moramo tjerati lijene ljude da idu na posao’ nema poantu”, rekao je za NDR.
Badenschier objašnjava: Ove “prilike za posao” koje sada treba stvoriti su “najmanje učinkovit instrument integracije tržišta rada”. Njegova skupina odbacila je prijedlog – za Badenschiera to ne mijenja činjenicu da sada mora surađivati sa centrima za zapošljavanje i agencijama kako bi proveo plan.