Psiholozi nisu pronašli uvjerljive dokaze da se suprotnosti zapravo privlače. Ustvrdili su to nakon pregleda studija slučaja nekoliko milijuna parova unatrag 100 godina počevši s 1903. godinom. 'Naša otkrića pokazuju da je vjerojatno da će slični ljudi završiti zajedno', rekla je autorica i kandidatkinja za doktorski studij psihologije Tanya Horwitz, koja je analizirala više od 130 osobina ličnosti poput političke odanosti, upotrebe supstanci, pa čak i dobi prvog snošaja, prenosi New York Post.
U velikoj većini - točnije između 82% i 89% tih osobina - partneri su vjerojatnije bili slični nego različiti, navodi se u istraživanju. 'Nadamo se da će ljudi moći koristiti ove podatke za vlastite analize i saznati više o tome kako i zašto ljudi završe u vezama', dodala je Horwitz, 'Osobine poput političkih i vjerskih stavova, razine obrazovanja i određenih mjera IQ-a pokazale su posebno visoke korelacije'.
Teški alkoholičari i pušači također često nalaze partnera sa sličnim navikama. Čak je pronađena određena korelacija s obzirom na to koliko je osoba imala spolnih partnera i je li dojena tijekom djetinjstva. 'Ova otkrića upućuju na to da čak i u situacijama u kojima se osjećamo kao da imamo izbor u vezi s našim odnosima, iza kulisa mogu postojati mehanizmi kojih nismo u potpunosti svjesni', rekla je Horwitz.
Ovo istraživanje nije proučavalo istospolne parove s obrazloženjem da se 'uzorci mogu značajno razlikovati'. Studija je također otkrila da su ekstrovertirani tipovi osobnosti nešto poput slučajne anomalije. 'Ljudi imaju sve te teorije da su ekstroverti poput introverta ili ekstroverti poput drugih ekstroverta, ali činjenica je da je to poput bacanja novčića: ekstroverti će vjerojatno završiti s ekstrovertima kao i s introvertima', rekla je Horwitz.
Opći fenomen da se suprotnosti ne privlače također bi mogao rasvijetliti ljudski genom. 'Mnogi modeli u genetici pretpostavljaju da je ljudsko parenje nasumično. Ova studija pokazuje da je ova pretpostavka vjerojatno pogrešna', rekao je autor Matt Keller o onome što se na terenu naziva 'asortativnim parenje'".
Horwitz i njezin tim žele vidjeti kako takve osobne veze mogu nenamjerno utjecati na buduću genetiku. 'Ako je veća vjerojatnost da će niski ljudi proizvesti potomke s niskim ljudima, a visoki ljudi s visokim ljudima, u sljedećoj generaciji moglo bi biti više ljudi s ekstremnom visinom', istaknulo je sveučilište, 'Isto vrijedi za psihijatrijske, medicinske ili druge osobine'.