Ne uzrokuju samo potresi rascjepe i vrtače kakve su se pojavile u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Visoko u kineskim planinama, na tisuću kilometara dugoj autocesti prema Tibetu, pojavili su se dugi i duboki rascjepi zbog klimatskih promjena koje uzrokuje otapanje slojeva zemlje.
Na Tibetu ‘pucaju’ ceste
Osim što se na nekim mjestima vide pukotine, na nekim dionicama asfalt se “gužva”, pa je cesta postala valovita. No, osim prometne infrastrukture, u opasnosti su i građevine poput zgrada i kuća. Kineski znanstvenici već dulje vrijeme proučavaju promjene u tlu i uspoređuju ih s otopljenjem permafrosta, odnosno stalno zamrznutog tla koji neki nazivaju i “vječnim ledom”. Inženjeri se, kako javlja BBC, sve češće suočavaju s “velikim inženjerskim izazovima” pri gradnji i održavanju cesta jer se odmrzavanje pogoršava. Slične probleme očekuju i u željezničkom prometu. U toj regiji, ali i u drugim hladnim podnebljima, permafrost koji se održao tisućama godina sad se otapa. Zgrade, ceste, željeznice i cjevovodi sagrađeni na tim područjima sve su više izloženi riziku, a čelične, betonske i asfaltne konstrukcije propadaju.
Takvo topljenje “vječnog leda” opasnost je, upozoravaju znanstvenici, za cijeli svijet jer su u njemu uskladištene goleme količine ugljika koje bi mogle biti ispuštene u atmosferu. To su dugoročne posljednice, a kratkoročno već osjećaju stanovnici koji žive na područjima poput tih u Kini. Poznato je da je industrijalizacija ubrzala klimatske promjene donoseći toplije zime u hladne regije. U ruskom Jakutsku, gradu s oko 280.000 stanovnika, pucaju cjevovodi zbog pomicanju tla, što bi moglo dovesti do izlijevanja nafte i katastrofalnih posljedica za okoliš. Odmrzavanje “vječnog leda” izazvalo je, piše New York Times, slijeganje oko tisuću zgrada u Jakutsku, najvećeg gradu na svijetu sagrađenom na “vječnom ledu”.
Na sjeverozapadu Kanade svećenici godinama prate kako im pred očima propada crkva u Inuviku, sagrađena prije 50 godina u obliku iglua. Takvi primjeri koji stižu sa svih strana svijeta pred inženjere stavljaju zadatak kako se boriti protiv oštećenja i graditi kuće koje će biti otporne na turbulencije u tlu. Neke naftne kompanije uvele su tehnologiju pomoći s pomoću koje se toplina iz zemlje odvodi na površinu i tamo je raspršava. Razmatraju načine hlađenja Zemlje. Guy Doré s kanadskog sveučilišta Laval već dugo proučava učinke otapanja “vječnog leda” na izgrađenu infrastrukturu. – Problemi su golemi – kaže i upozorava da je polovica od 4000 kilometara cesta u opasnosti da postanu nestabilne upravo zbog otapanja permafrosta, a tu je riječ o milijunima dolara dodatnih troškova održavanja u područjima u kojima nema puno resursa za to.
Zagrijava se i crni asfalt
Kad se na cesti pojavi rascjep, ne može se samo jednostavno popuniti i ostaviti jer će se tlo i dalje deformirati. Kad su se ceste gradile sredinom 20. stoljeća, na zemlju se navozio šljunak koji je djelovao i kao izolacija tla. Ipak, Doré ističe da klimatske promjene jesu glavni uzrok problema, ali nisu i jedini. Tamni asfalt koji se koristi pri gradnji cesta upija Sunčevu toplinu i distribuira je, objašnjava, na tlo ispod, što dodatno ubrzava odmrzavanje. U otočnoj skupini između Norveške i Sjevernog pola srušeno je posljednjih godina na stotine kuća sagrađenih na temeljima koji su postali nestabilni i počeli su se savijati. Ljeto je prošle godine u norveškom arhipelagu Svalbardu bilo najtoplije otkako se mjere temperature. – Vidjeli smo neviđeno otapanje ledenjaka i odmrzavanje “vječnog leda” – rekao je znanstvenik Kim Holmén iz Norveškog polarnog instituta.