Njemačka je prije 10 godina pokrenula takozvani Berlinski proces kako bi intenzivirala regionalnu suradnju EU-a sa državama Zapadnog Balkana.
Berlin je bio domaćin sastanka na vrhu ministara unutarnjih poslova Zapadnog Balkana „Berlinski proces“ koji je održan u njemačkom Ministarstvu unutarnjih poslova i domovine u Berlinu, na poziv savezne ministrice unutarnjih poslova Nancy Faeser, prenosi Berlinski magazin.
Ovo je 10. jubilarna konferencija, od one prve, također održane u Berlinu.
Riječ je o tome da se iznalaze oblici konkretne suradnje država Zapadnog Berlina, u skladu s EU, kao njima pomoć na putu prema Europskoj uniji, na način da to budu konkretne suradnje. Pa se obično razgovara o konkretnim oblicima suradnje, po mogućnosti između svih država.
Cilj je da svi konkretni projekti koji se rade i budu rađeni u okviru zemalja članica Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Kosovo) da budu građeni i temeljeni na praksi i propisima EU, koji bi pomogli ovim državama na putu u EU.
Ministrica Nancy Faeser je u Berlinu održala razgovore s kolegama iz zemalja zapadnog Balkana i visokim predstavnicima vlada Bugarske, Francuske, Grčke, Italije, Hrvatske, Austrije, Poljske, Slovenije i Velike Britanije.
Ove godine fokus sastanka bio je na borbi protiv nezakonitih migracija, trgovine ljudima, krijumčarenja i organiziranog kriminala. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser istaknula je važnost ove konferencije i suradnje sa zemljama Zapadnog Balkana: „To se posebno odnosi na ključna pitanja: suzbijanje neregularnih migracija i borbu protiv organiziranog kriminala. Naglasila je da će svi skupa djelovati još više zajedno.
Razgovaralo se o zajedničkim policijskim središtima i patrolama te bilateralnim i multilateralnim mjerama u zaštiti granica. U tu svrhu razgovaralo se o mogućnostima poboljšanja razmjene podataka i proširenja policijskih instrumenata koji se već vrlo uspješno koriste na unutarnjim granicama EU na zemlje Zapadnog Balkana te korištenja iskustava Frontexa.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) želi suzbiti neregularne migracije preko zapadnog Balkana uz pomoć jače europske suradnje.
U fokusu današnjeg Berlinskog procesa bile su tri aktualne teme: nezakonite migracije, borba protiv trgovine ljudima i zajednička suradnja u suzbijanju organiziranog kriminaliteta.
Nakon sastanka u sklopu tzv. Berlinskog procesa s državama Zapadnog Balkana, Faeser je u Berlinu naglasila da zemlje EU traže intenzivniju suradnju na policijskoj razini s balkanskim državama. Treba povećati i suradnju na području povratka ilegalnih migranata, naglasila je Faeser, te je također objasnila da je razgovarala i s državama EU poput Italije i Grčke o odbijanjima unutar Europske unije prema „Dublinskoj uredbi“.
Dublinska uredba je uredba Vijeća EU kojom je definirana nadležnost članice EU o postupku traženja azila u zemlji članici EU. Dublinska uredba unosi pojam „dijeljenje tereta“ u zajedničkom sustavu azila EU, što znači da osoba koja zatraži azil u jednoj zemlji članici isto ne može učiniti u drugoj zemlji članici.
Cijeli proces podržava EURODAC SUSTAV – baza podataka EU-a s otiscima prstiju tražitelja azila. Kada netko zatraži azil, bez obzira na to gdje se nalazi u EU, njegovi se otisci prstiju unose u središnji sustav Eurodaca; čime je vidljivo u kojoj je zemlji osoba prvi puta zatražila azil.
Osim predstavnika međunarodnih organizacija, na konferenciji Berlinskom procesu i ove godine sudjeluju brojne države EU, Velika Britanija i države Zapadnog Balkana. Konferenciju je 2014. godine pokrenula bivša njemačka kancelarka Merkel, kako bi se unaprijedilo približavanje država zapadnog Balkana EU-u.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser donijela je odluku da se privremeno prošire kontrole na sve njemačke nacionalne granice. Razlozi za to su ograničavanje neregularnih migracija, ali i zaštita unutarnje sigurnosti od aktualnih prijetnji islamističkog terorizma i prekograničnog kriminala, objasnila je Faeser.
Ministrica je još sredinom listopada prošle godine uvela stacionarne kontrole na granicama s Poljskom, Češkom i Švicarskom. Takve kontrole postoje na njemačko-austrijskoj kopnenoj granici još od rujna 2015. Sada će – kao što je bilo uvedeno tijekom Europskog prvenstva u nogometu – postojati kontrole i na granicama s Francuskom, Luksemburgom, Nizozemskom, Belgijom i Danskom.
Odbijanja ulaska na njemačkim granicama moguća su samo tamo gdje su kontrole izravno na granici. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom provjera od listopada 2023. otkriveno je oko 52.000 neovlaštenih ulazaka u Njemačku, a 30.000 ljudi je odbijeno.
Ivica Bošnjak zamjenik ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH zastupao je BiH na konferenciji Berlinskog procesa ministara unutarnjih poslova Zapadnog Balkana 2024. u Berlinu, te je naglasio.
„U Berlinu se se sastali najveći dužnosnici sigurnosnih službi zemalja regiona i Zapadnog Balkana te Europe. Razgovarali smo o veoma bitnim temama.
Teme razgovara su bile upravo migraciona kretanja, iligalne migracije trgovina ljudima i organizirani kriminal. To u stavri obilježava zadnje desetljeće a posebno je aktualno u oveome trenutku.
Mislim da je pravo mjesto i pravo vrijeme da se razgovara o ovim temama, jer jedino zajedničkom borbom i zajedničkim nastupom, bržom i boljom razmjenom informacija, konkretnih i kvalitetnih informacija, analizom tih informacija, možemo doći do kvalitetnih riješenja i da se možemo nositi sa svim ovim izazovima, s kojim se susrećemo. Naravno, to je i bio cilj ove konferencije i u tom smjeru se ide.
-Na ruti ilegalnih migracija, koje predstavljaju veliki sigurnosni problem za EU je i Bosna i Hercegovina. Očekujete li povećanje ilegalnih migracija, posebno migranata koji pripadaju oružanim i kriminalnim grupama?
Ivica Bošnjak zamjenik ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH, naglašava kako se BiH od 2018. godine do danas nosi izuzetno teško s ilegalnim migracijama. U zadnjih 6 godina je 165.000 migranata procirkuliralo kroz BiH. Samo prvih 8 mjeseca ove godine, statistički pokazatelji pokazuju da je evidentirano oko 18.000 ilegalnih migranata evidentirano.
Naravno da se u ovoj sumi migranata nalazi i određen broj pojedinaca ili grupa koji su povezani s kriminalnom prošlošću. Naše policijske agencije, Obavještajno sigurnosna agencija i druge Agencije za sprovođenje zakona, koje se bave ovom problematikom intezivno rade na prikupljanju podataka, indentifikaciji ovih osba pojedinaca i grupica i da se na neki način po zakonu poduzmu mjere prema tim osobama.
-Granica Hrvatske i BiH je u biti vanjska granica Schengena, kontrole su dosta stroge. Koliko je važna suradnja BiH policije i RH u suzbijanju ilegalnih migracija?
Moram da pohvalim veoma dobru suradnju MUP-a RH s našim policijskim policijskim snagama, kako na državno razini tako i na nižim razinama. Osobno sam imao više bileteralnih sastanaka, međutim tu suradnju naravno trebamo produbljivati. Mi smo organizirali i sastanke na nižim razunama. Tako da su oni analizirali sve probleme s kojim se nosimo i razmjenjivali informacije te sukladno s tim poduzimali zajedničke mjere.
Treba napomenuti da već određeno vrijeme djeluju zajedničke patrole pripadnika MUP-a RH i granične policije BiH, duž cijele granice i to moramo nastaviti u kontinuitetu.
Kada se analizira kompletno stanje i napravi pregled, onda seindentificiraju problemi na koje trebamo ukazati i na koje strane trebamo usmjeriti snage.
Glede broja policijskih službenika u BiH, Ivica Bošnjak zamjenik ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH, naglasio je da se sve policijske agencije u BiH muče s kadrovskom popunjenosti. U ovim godinama pred nama dolazi do smjene generacije i najveći broj policijskih djelatnika ispunjava uvjete za mirovinu. To je veliki problem. Graničnoj policiji nedostaje trenutno oko 600 policijski djelatnika. Tako da nismo u mogućnosti da na adekvatan način pokrijemo svu tu granicu.
Pokušavamao da strateški planiramo da odškolujemo dovoljan broj kadrova kako bi na neki način mogli prevazići ovaj problem i kako bi se mogli nositi s ovim izazovima s kojima se susrećemo. Nagalasio je Ivica Bošnjak zamjenik ministra sigurnosti nakon konferencije u Berlinu.
Državna tajnica iz MUP-a RH Irena Petrijevčanin sudjelovala je kao predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova RH, na ministarskoj konferenciji zemalja Zapadnog Balkana u Berlinu, kao predstavnica RH, države koje je zainteresirana za stabilnost i suradnju Zapadnog Balkana.
Koji je doprinos MUP-a i Hrvatske kao zemlje u suzbijanju migracija i organiziranog kriminala?
Samo prošle godine je RH bila suočena s više od 70.000 nezakonitih prelazaka a do rujna ove godine više od 21.000 nezakonitih prelazaka. I unatoč tome možemo reći da hrvatska policija ulažući iznimne napore uspjela smanjiti za više od 55% nezakonitih pokušaja, odnosno nezakonite migracije.
Što se tiče organiziranog kriminaliteta možemo reći da dnevno se prema našim podacima uhićuje 5-6 krijumčara a to je na godišnjoj razini preko 1500 krijumčara, samo od strane hrvatske policije.
– Susjedne zemlje kao Srbija i BiH i dalje su kritične točke, što se poduzima po tom pitanju, što je potrebno učiniti da se smanji pritisak na hrvatsku granicu?
Istina! Nadamo se da će do kraja godine biti riješeni sporazumi vezano za Frontex i pomoć koju će Frontex pružiti susjednim zemljama, prije sveha BiH te će se na taj način onda smanjiti i izravan pritisam na Hrvatsku granicu a i bezvizni režim zemalja koje imaju s određenim zemljama.
Na primjer veliki pritisak je na zračne luke iz Rusije i Turske. Mislimo da pojačavanje kontrola na aerodromima odnosno zračnim lukama u Sarajevu i Beogradu također može znatno pridonijeti za smanjenje pritiska migranata prema hrvatskoj granici.
Berlinski proces donese uvijek neke konkretne prijedloge, sugestije a naravno i zaključke te sam mislimo da je ova 10.obljetnica bila još i konkretnija u smislu donošenja zaključaka. Naglasila je u Berlinu Irena Petrijevčanin Državna tajnica iz MUP-a RH.
Pomoćnik glavnog ravnatelja policije, načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno u Berlinu je naglasio.
Iznimno nam je drago da teze koje RH zastupa, koje su važne za zaustavljanje migracijskog vala preko Hrvatske su dio zaključaka i da je Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser uvrstila dio naših prijedloga koji su dani putem razmjene i pripreme ove konferencije, kao ključne.
Isto to je naglasila u Europska komisija a to je usklađivanje viznog režima i dovođenje Frontexa čim prije u države Zapadnog Balkana, kako bi nam pomogli u tom svakodnevnom spriječavanju i nezakonitih prelazaka državne granice ali i spriječavanju organiziranog kriminala i krijumčarenja u Hrvatsku i preko Hrvatske dalje u Europsku uniju.
Frontex je Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu koja podupire zemlje EU-a i Schengena u upravljanju njihovim vanjskim granicama i u borbi protiv prekograničnog kriminala.
Kao središte stručnosti za kontrole na vanjskim granicama EU-a, Frontex razmjenjuje uvide i stručnost sa svim zemljama EU-a, kao i sa susjednim zemljama izvan EU-a koje su pogođene migracijama i prekograničnim kriminalom.
U sljedećih mjesec dana u Berlinu se sastaju i Ministri poljoprivrede, gospodarstva i vanjskih poslova, a 14-og u listopadu, u Berlinu će biti sastanak na vrhu čelnika, predsjednika Vlada država Zapadnog Balkana, ali i čelnika država koje promatraju proces pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji.
Uredbom za Zapadni Balkan od 1. lipnja se udvostručuje godišnja kvotu za radnike koji dolaze iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije. Njima je odobren privremeni pristup tržištu rada u Njemačkoj, ukoliko imaju konkretnu ponudu za posao, bez obzira na kvalifikacije radnika.
Osobe sa Zapadnog Balkana koje su našle posao u Njemačkoj, trebaju se izravno obratiti njemackom diplomatskom predstavnistvu u svojoj zemlji sa svojim ugovorom o radu, nakon čega se podnosi zahtjev za vizu za početak rada.