Svjetski sukobi eskaliraju, a prijetnja globalnog nuklearnog rata postaje sve ozbiljnija. Napetosti između Kine i Tajvana, iranske nuklearne ambicije, agresivni potezi Sjeverne Koreje i ruska invazija na Ukrajinu čine svijet opasnijim mjestom nego ikad prije. "Sve to sugerira da svijet možda nikada nije bio bliže Armagedonu nego sada", piše Daily Mail koji je izdvojio četiri žarišta koja nas, kako pišu Britanci, "guraju na rub trećeg svjetskog rata".
Samo prošlog mjeseca ruski vođa Vladimir Putin iznio je alarmantne tvrdnje koje se mogu protumačiti kao prijetnja uporabom nuklearnog oružja u kontekstu rata u Ukrajini. Naime, Putin je izjavio da će Rusija smatrati napad nenuklearne države, koju podržava zemlja s nuklearnim oružjem, kao "zajednički napad".
Putin je naglasio da njegova vlada razmatra promjene pravila i propisa vezanih za upotrebu nuklearnog arsenala, iako Ukrajina, zemlja koja se suočava s invazijom, ne raspolaže nuklearnim oružjem. Ukrajina se oslanja na vojnu pomoć Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja s nuklearnim kapacitetima, što dodatno komplicira situaciju. Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, odgovorio je na Putinove izjave rekavši da Rusija "više nema ništa osim nuklearne ucjene za zastrašivanje svijeta".
ako je Putin u prošlosti više puta prijetio uporabom nuklearnog oružja, čak i njegovi saveznici, uključujući Kinu, pozvali su na smirenost. Kineski predsjednik Xi Jinping upozorio je Putina da ne koristi nuklearno oružje. Unatoč prijetnjama, Rusija je nastavila bombardiranje Ukrajine bez aktiviranja svog nuklearnog arsenala. U prvim danima invazije Putin se često pozivao na ruski nuklearni arsenal, obećavajući da će koristiti "sva potrebna sredstva" za obranu svoje zemlje. Međutim, kasnije se činilo da je ublažio tu retoriku.
Ipak, u posljednje vrijeme dužnosnici bliski Putinu upozorili su zemlje NATO-a da bi davanje zelenog svjetla Ukrajini za korištenje dalekometnog oružja moglo izazvati nuklearni rat. Prošlog mjeseca Putin je najavio radikalno širenje nuklearne doktrine, jasno postavljajući uvjete pod kojima bi Rusija mogla pristupiti upotrebi svog nuklearnog arsenala. Ovaj potez uključuje i razmatranje "mogućnosti" korištenja nuklearnog oružja u slučaju masovnog napada projektila, zrakoplova i dronova na ruski teritorij.
Putin je istaknuo da je nuklearno oružje ključno jamstvo sigurnosti Rusije i njenih građana, tvrdeći da je to izravan odgovor na razgovore u SAD-u i Velikoj Britaniji o omogućavanju Ukrajini da napadne duboko unutar ruskog teritorija konvencionalnim projektilima dugog dometa. U svojim ranijim izjavama Putin je naglasio da je Rusija vodeća nuklearna sila i da posjeduje prednosti u najnovijim vrstama oružja te je upozorio potencijalne agresore da bi svaki napad na Rusiju doveo do "strašnih posljedica". Rusija se, inače, može pohvaliti jednim od najvećih nuklearnih arsenala na svijetu, s procijenjenih 5800 nuklearnih bojevih glava, od kojih je 1500 operativno i spremno za raspoređivanje.
Veze između Sjeverne i Južne Koreje i dalje su izuzetno napete, a retorika iz Pjongjanga postaje sve vatrenija. Nakon propasti diplomacije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama 2019. godine, Sjeverna Koreja nastavila je s agresivnim širenjem svog nuklearnog arsenala, često prijeteći napadima na Južnu Koreju i SAD.
Sjeverna Koreja tvrdi da je primorana razvijati svoje nuklearno oružje zbog prijetnji koje dolaze s američke strane. Iako stručnjaci smatraju da je potpuni vojni napad Sjeverne Koreje malo vjerojatan, zbog nadmoćnosti američkih i južnokorejskih snaga, situacija se dodatno zakomplicirala. U srpnju su američki predsjednik Joe Biden i južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol donijeli zajedničke smjernice za nuklearno odvraćanje.
Ove smjernice nastoje ojačati obrambene kapacitete zemalja protiv rasta sjevernokorejskog nuklearnog arsenala. S druge strane, ministarstvo obrane Sjeverne Koreje osudilo je te smjernice, tvrdeći da one odražavaju "zlokobnu namjeru" SAD-a i Južne Koreje da se pripreme za nuklearni rat. Napetosti su dodatno porasle nakon što je Sjeverna Koreja izvršila niz raketnih pokusa, izjavivši da su njene jedinice spremne za napad na Južnu Koreju.
Do toga je stiglo nakon što je Južna Koreja navodno upravljala dronom i bacala propagandne letke iznad glavnog grada Pjongjanga. Sjeverna Koreja je zaprijetila da će odgovoriti silom ako se to ponovi, nakon što je optužila Južnu Koreju da je ovaj potez već tri puta izvela. Diktator Kim Jong Un i njegovi najbliži suradnici upozorili su na mogući "snažni" odgovor na vojne provokacije, prijeteći da bi cijeli južnokorejski teritorij mogao postati "hrpa pepela" nakon napada.
Kina, kao nuklearna velesila, danas je započela vojne vježbe pod nazivom "potpuna blokada" oko Tajvana, nakon što je Tajvan prošlog tjedna obećao da će se oduprijeti bilo kakvim napadima Pekinga. Narodna oslobodilačka vojska (PLA) priopćila je u ponedjeljak da počinje s "zajedničkim napadima" koji uključuju kopnene, pomorske, zračne i raketne snage, s ciljem uvježbavanja "patrola borbene spremnosti, blokada ključnih luka i područja, napada na pomorske i kopnene ciljeve te osvajanja sveobuhvatne nadmoćnosti". Zapovjedništvo PLA-a navelo je da su vježbe "oštro upozorenje na separatističke akcije snaga za 'neovisnost Tajvana'".
Tajvanski predsjednik Lai-Ching-te u svom je obraćanju prošlog tjedna obećao da će se oduprijeti "aneksiji" Pekinga. Istaknuo je da "Kina nema pravo predstavljati Tajvan" te da će održavati obvezu otpora aneksiji ili zadiranju u tajvanski suverenitet. Tajvansko ministarstvo obrane također je objavilo da je u ponedjeljak u 8:00 po lokalnom vremenu zabilježeno 25 kineskih zrakoplova i sedam brodova mornarice oko otoka. Iako su Sjedinjene Države izjavile da prate kineske vojne vježbe i nazvale Laijev govor "rutinskim", Peking je odgovorio da su vježbe "legitimna i nužna operacija za očuvanje državnog suvereniteta i nacionalnog jedinstva".
Posljednjih godina Kina je pojačala vojnu aktivnost oko Tajvana, šaljući ratne zrakoplove i druge vojne letjelice, dok su njeni brodovi gotovo stalno prisutni u vodama otoka. "Suočeni s neprijateljskim prijetnjama, svi časnici i vojnici zemlje u punoj su pripravnosti", navelo je tajvansko ministarstvo obrane. Ove vojne vježbe povećale su zabrinutost od moguće invazije koja bi mogla uključivati nuklearne prijetnje, unatoč dugogodišnjoj pekinškoj politici zabrane pokretanja uporabe nuklearnog oružja.
Sjedinjene Države imaju sposobnost umanjiti potencijal Kine da iskoristi nuklearne prijetnje tijekom tajvanske krize, ali to zahtijeva hitno jačanje konvencionalnog i nuklearnog odvraćanja. Također, Kina je pozvala druge nuklearno naoružane zemlje da se obvežu na zabranu pokretanja uporabe nuklearnog oružja te je upozorila da bi svaki pokušaj iskrivljavanja kineske nuklearne politike bio "uzaludan".
Kineska vojska je prošlog mjeseca demonstrirala svoju moć probnim lansiranjem interkontinentalne balističke rakete. Projektil je ispaljen s južnog otoka Haina, a njegova lažna bojeva glava pala je gotovo 12.000 kilometara daleko u Tihi ocean. Iako Peking nikada nije otkrio veličinu svog nuklearnog arsenala, američka vojska navodi da je Kina brzo proširila svoje nuklearne sposobnosti te da posjeduje više od 500 bojevih glava od svibnja prošle godine. Procjenjuje se da će taj broj vjerojatno dosegnuti više od 1000 do 2030. godine. Pentagon je u svom izvješću objavljenom u listopadu prošle godine zaključio da će promjene u broju, sposobnosti i spremnosti kineskih nuklearnih snaga "vjerojatno nadmašiti" razvoj nuklearnih snaga bilo kojeg rivala.
Prošli tjedan 39 iranskih zastupnika pozvalo je iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost da preispita obrambenu doktrinu zemlje i razmotri mogućnost korištenja nuklearnog oružja u slučaju da Izrael napadne atomska postrojenja Islamske republike. Zastupnici su istaknuli da bi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei mogao revidirati svoju vjersku zabranu nuklearnog oružja s obzirom na promijenjene okolnosti. "Da bi se stvorila sposobnost odvraćanja i osigurala nacionalna sigurnost, nužno je razvijati nuklearno oružje", izjavio je iranski zastupnik Mohammad Reza Sabaghian. "Dok Izrael može posjedovati nuklearno oružje, Iran se mora boriti za stjecanje istog radi samoodbrane."
Iran se priprema na odgovor izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nakon nedavnog iranskog raketnog napada na Izrael. Brigadni general Rasoul Sanaei-Rad izjavio je iranskoj novinskoj agenciji Fars da bi "napad na nuklearne lokacije sigurno mogao utjecati na vojne strategije i planove tijekom i nakon rata". Također je naglasio da su neki političari već razmatrali mogućnost promjena u iranskoj nuklearnoj strategiji, ističući da bi izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja prešli ključne regionalne i globalne "crvene linije".
Unatoč tome, iranski dužnosnici ponavljaju da je nuklearni program zemlje miroljubiv, pozivajući se na vjersku odluku Khameneija koja zabranjuje oružje za masovno uništenje, uključujući nuklearne bombe. Ipak, rastuće napetosti između Irana i Izraela navode neke tvrdolinijaše u Teheranu da se zalažu za oštrije mjere, primjećuje Daily Mail.
Nakon što je Iran lansirao 180 balističkih projektila prema Izraelu u znak odmazde za ubojstvo vođe Hezbollaha Hassana Nasrallaha i drugih militantnih vođa, desničarski izraelski političari tvrdili su da bi Netanyahuova vlada trebala ciljati na iranski nuklearni program. Međutim, zapadni diplomati upozoravaju da bi takav potez predstavljao najekstremniju odmazdu i vjerojatno bi bio neuspješan bez podrške Sjedinjenih Država, s obzirom na to da su iranska glavna postrojenja čvrsto branjena i izgrađena duboko ispod zemlje. Izraelski ministar obrane Yoav Gallant rekao je nakon zračnih napada da će odgovor Izraela biti "smrtonosan, precizan i nadasve iznenađujući". "Neće razumjeti što se dogodilo i kako se dogodilo", izjavio je. "Oni će vidjeti rezultate."
Teheran je pojačao svoje nuklearne aktivnosti otkako se bivši američki predsjednik Donald Trump 2018. jednostrano povukao iz sporazuma koji je Iran postigao sa svjetskim silama i ponovno uveo sankcije zemlji. Iran obogaćuje svoje zalihe urana, trenutačno do razine čistoće od 60 posto, što bi moglo biti rafinirano do 90 posto za oružje u roku od nekoliko tjedana. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), koja ima inspektore u Iranu, procjenjuje da Iran ima dovoljno fisibilnog materijala za proizvodnju otprilike tri nuklearne bombe u vrlo bliskoj budućnosti, ako to odluči učiniti. Olli Heinonen, bivši zamjenik direktora IAEA-e, izjavio je da bi Iran, ako "požuri", mogao imati arsenal od 10 nuklearnih bojevih glava do sljedećeg travnja. "Ne možete uništiti zemlju s tim projektilima, ali možete zaprijetiti i biti u puno jačoj pregovaračkoj poziciji", rekao je za The Times.