Odbrojavanje je počelo, a svjetska javnost napeto očekuje hoće li se Izrael odlučiti na udar. Prema američkim izvorima, Izrael je definirao potencijalne ciljeve, i to prvenstveno vojne i energetske objekte Irana. Iako se u mnogim spekulacijama provlače iranski nuklearni kapaciteti, trenutni obavještajni izvještaji ukazuju na to da ti objekti nisu u fokusu izraelske strategije. Napadi će, po svemu sudeći, biti usmjereni na ključne vojne baze, proizvodna postrojenja i energetska središta, s ciljem osakaćivanja iranskog vojnog potencijala. Međutim, američki dužnosnici također upozoravaju kako za sada nema konkretnih naznaka o preciznom datumu napada. Dok se izraelski lideri još uvijek konzultiraju o najboljem trenutku za akciju, jasno je kako odmazda na iranski raketni napad od prije nekoliko dana neće proći bez odgovora.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi jasno je stavio do znanja kako Iran neće okljevati u poduzimanju "jačih obrambenih akcija" ako Izrael izvede novi napad. Iranske vlasti su već u više navrata upozorile arapske zemlje u Zaljevu kako ne smiju dozvoliti uporabu svog zračnog prostora za izraelske napade na Iran. U suprotnom, Iranci bi mogli odgovoriti ne samo Izraelu, već i državama koje bi omogućile njegovu vojnu logistiku. U međuvremenu, iranska vojska se priprema za nekoliko mogućih scenarija u slučaju izraelskog napada. Prema izvješćima iranske novinske agencije Tasnim, Iran je spreman odgovoriti na nekoliko razina i ciljeva, pri čemu je naglašeno da odgovor možda neće biti jednak po intenzitetu, ali bi mogao biti značajno oštriji.
Izraelski ministar obrane Yoav Gallant javno je najavio da će sljedeći izraelski napad na Iran biti "smrtonosan, precizan i iznenađujući". S obzirom na intenzivnu pripremu vojnog kabineta i prošlotjedne iranske napade, izraelski vojni krugovi smatraju kako je sada pravi trenutak za odlučan odgovor. Gallantova izjava jasno odražava izraelsku odlučnost da ne dozvole daljnje provokacije iz Teherana. Izraelska vojska već dugo vježba za ovakav scenarij, a pitanje je samo trenutka kada će donijeti konačnu odluku. Uz ratne kabinete na visokoj pripravnosti, moguće je da se udar dogodi iznenada, kao što je najavljeno.
Ono što dodatno komplicira situaciju jeste širi regionalni kontekst. Posljednji sukob između Irana i Izraela nije izolovan incident; on je dio dublje geopolitičke igre koja uključuje saveznike s obje strane. Dok je Iran u prošlosti pokazao spremnost da odgovori na izraelske akcije, vojni stručnjaci smatraju da bi sljedeća eskalacija mogla imati dalekosežne posljedice po stabilnost cijelog Bliskog Istoka. Izraelski stratezi također moraju uzeti u obzir nazočnost američkih snaga u okruženju, kao i stavove zaljevskih zemalja, koje su pod pritiskom da se opredijele između svoje neutralnosti i podrške američko-izraelskoj strani. S obzirom na sve čimbenike - od intenziviranja retorike, preko vojne spremnosti, do logističkih poteza poput otkazivanja letova - jasno je da se izraelski napad na Iran čini sve izvjesnijim. Međutim, ključna nepoznanica ostaje tajming. Izraelski lideri su najavili kako će udar biti "brz, precizan i zastrašujući, kako bi spriječili daljnje iranske provokacije i osigurali dugoročnu sigurnost svojih građana".
