Sirijac Imad Muhamed el Husin, poznatiji kao Abu Hamza, koji je nedavno pušten na slobodu, nakon skoro osam godina provedenih u Imigracijskom centru, u tužbi protiv BiH, koju podnosi Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, tražit će odštetu od oko 300.000 KM.
Sugovornik "Glasa Srpske" iz Odvjetničke komore FBiH kaže da će bivši pripadnik zloglasnog odreda "El mudžahedin", koji je ratovao u sastavu Armije RBiH, tražiti odštetu zbog odgovornosti države, s obzirom na to da je novi Zakon o strancima, na osnovu kojeg je nedavno oslobođen, trebao biti davno donesen.
- Tim zakonom, koji je usklađen s direktivama Europske unije, definirano je da strani državljani mogu biti zadržani u pritvoru najviše 18 mjeseci. Abu Hamza smatra da je najviše toliko i trebalo da bude u pritvoru, kaže sugovornik. Ističe kako Abu Hamzi u prilog ide i to što je uhićen bez optužbe za krivično djelo i ranija presuda Europskog suda za ljudska prava, prema kojoj on ne može biti izručen u Siriju, ali i neke odluke Suda i Ustavnog suda BiH.
Ako bude presuđeno u Abu Hamzinu korist, bit će to još jedna od sudskih odluka u nizu na osnovu kojih su milijuni maraka iz proračuna isplaćeni pojedincima zbog neosnovanog držanja u pritvoru. Nakon što je Abu Hamza pušten iz Imigracijskog centra, direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić izjavio je da je njegov boravak u toj ustanovi iznosio 30 eura dnevno, piše Glas Srpske.
Upućeni smatraju da je greška Tužiteljstva BiH bila što nikad nije pokrenulo provjere niti otvorilo istragu protiv Abu Hamze nakon što je označen kao prijetnja po nacionalnu sigurnost, ali i na osnovu presude Haaškog tribunala ratnom komandantu Armije RBiH Rasimu Deliću za zločine koje su počinili mudžahedini. Abu Hamza je u Imigracijskom centru bio gotovo osam godina, jer je okarakteriziran kao prijetnja po nacionalnu sigurnost.
Iz Sirije je u BiH došao osamdesetih godina prošlog stoljeća, a tijekom rata bio je pripadnik odreda "El mudžahedin". Nakon rata dobio je državljanstvo BiH, a uhićen je 2008. godine.
Iako je Abu Hamza još 2007. godine u Veleposlanstvu Sirije u Srbiji dobio putne isprave, on je odbio vratiti se u domovinu. Poslije toga njegova deportacija je onemogućena zbog ratnih događaja u Siriji. Upućeni smatraju da bi Abu Hamzino odbijanje da se vrati u Siriju kad u njoj nije bilo rata moglo biti jak argument BiH u procesu u Europskom sudu za ljudska prava.