Agresivni dabrovi plaše kupače, uništavaju voćnjake, tjeraju ribe

Na obalama rijeke Sane u Sanskom Mostu i njezinih pritoka na području Unsko-sanske županije dabrovi su se proteklih godina namnožili u iznimno velikom broju, a izletnici koji u ovome ljetnom razdoblju kampiraju pokraj rijeka svjedoče i o njihovu agresivnom ponašanju, piše Večernji list BiH. 

Vegetacija ugrožena

- Prije nekoliko dana imao sam blizak susret s dabrom i moram kazati kako sam se jako prepao. Mislio sam da su to plahe životinje, ali ovaj je bio doista pogolem, iskesio je zube i ispravio se na stražnje noge i pritom repom snažno lupao o zemlju te me natjerao na povlačenje - kaže nam jedan od kampera pokraj rijeke Sane kojemu nije bilo nimalo svejedno kad se oči u oči susreo s tom, naizgled, bezazlenom životinjom.

Slična iskustva imaju i brojni drugi izletnici i kupači na mjestima na kojima su dabrovi načinili svoja staništa. Biolozi kažu kako dabrovi znaju biti agresivni u vrijeme kad obitelji dobiju i podižu mlade ili kad pokušavaju obraniti teritorij.

Inače, štete koje uzrokuju ove životinje sve su veće, zbog čega su učestale pritužbe žitelja koji žive pokraj rijeka. Prema njihovim riječima, reprodukcija dabrova dostignula je zabrinjavajuće razmjere, a na njihovoj meti su priobalno drveće, poljoprivredni usjevi i posebice voćnjaci. U Društvu sportskih ribolovaca “Devet rijeka” iz Sanskoga Mosta ističu kako povećan broj dabrova negativno utječe na vegetaciju budući da ruše mnoštvo drveća.

- To se posebice odnosi na vrbe i drugo priobalno drveće u čijem hladu ribe imaju stanište pa dolazi do migracija ribljega fonda. Također, dabrovi na manjim pritocima prave brane i tako onemogućuju mrijest ribe. Namnožili su se u doista velikom broju i potrebno je na neki način reducirati njihov broj - kaže Nirzad Karamujić, tajnik ovoga društva. U Lovačkom društvu “Sana” ističu, pak, kako primaju brojne pritužbe žitelja koji trpe štetu i kako postoje mnogi koji smatraju da je broj dabrova porastao u tolikoj mjeri da se mora reducirati, ali da, s druge strane, postoji golem pritisak društava i aktivista za zaštitu životinja koji se tome protive.

Navode kako je dabar skinut s crvenoga popisa zaštićenih životinja te da je lov na njih sada moguć ako se dokaže njihova prekobrojnost i štetnost za okoliš. No, dodaju kako radi o iznimno složenoj proceduri koja zahtijeva pribavljanje mnoštva različitih dozvola i odobrenja.

U nezagađenim vodama

Dabrovi su na prostore Bosne i Hercegovine dospjeli iz susjedne Republike Hrvatske gdje su nestali krajem 19. stoljeća, ali su u okviru velikog projekta prije dvadesetak godina umjetno nastanjivani.

Ovi, inače najveći glodavci sjeverne Zemljine polutke mogu opstati samo u nezagađenim vodama, pa su i njihove migracije usmjerene k onim prostorima gdje su rijeke čistije. Nemaju neprijatelja u prirodi, što pridonosi njihovu ubrzanom razmnožavanju. •