Koncept ekonomske slobode služi kao ključni okvir za procjenu u kojoj mjeri pojedinci i poduzeća imaju slobodu donošenja ekonomskih odluka. U zemljama s niskim ekonomskim slobodama vlade primjenjuju prisilu i ograničenja na slobode, ograničavajući izbor za pojedince i tvrtke, što u konačnici može spriječiti prosperitet. Zaklada Heritage nedavno je objavila novi indeks ekonomskih sloboda kako bi prikazala razinu ekonomske slobode u svakoj zemlji diljem svijeta, gledajući čimbenike kao što su vlasnička prava, porezna opterećenja, sloboda rada… Zemlje se u ovom indeksu ocjenjuju od 0 do 100, a one koje imaju rezultat veći od 80 karakteriziraju se kao slobodne ekonomije, od 70 do 79,9 kao uglavnom slobodne, 60 - 69,9 kao umjereno slobodne, 50 - 59,9 kao uglavnom neslobodne i 0 - 49,9 kao potisnute.
Rangiranje država
Samo četiri zemlje u svijetu dobile su ocjenu 80 ili više – Irska, Singapur, Švicarska i Tajvan. Označene su kao ekonomski potpuno slobodne. Najlošije rangirane zemlje su Sjeverna Koreja, Kuba, Venezuela i Sudan, a zanimljivo je da je azijski div Kina na iznimno niskom mjestu – 154., Indija na 131. Europa je najjača u ekonomskim slobodama. Možda malo čudi Njemačka, koja kao europska sila zauzima tek 10. mjesto na kontinentu s ocjenom 73,7. A gdje je tu BiH? Prema listi zaklade Heritage, BiH se po ekonomskim slobodama nalazi na 63. mjestu u svijetu i ima rejting iznad svjetskog prosjeka, ali je i dalje među najlošije rangiranim europskim zemljama, na 35. mjestu od 44 analizirane. Prema analizi ove zaklade, Bosna i Hercegovina je ocijenjena sa 62,9 od nula do sto – što je za 0,5 lošije u odnosu na prošlu godinu. Na ovaj način BiH je svrstana među zemlje s "umjerenom ekonomskom slobodom", a ispred nje su se našle neke egzotične zemlje poput Mauricijusa, Barbadosa, Samoe i Zelenortskih Otoka, ali i Bocvane, Jamajke, pa čak i Kolumbije. Zemlje zapadnog Balkana spadaju u red srednje ekonomski slobodnih zemalja s indeksom iznad 60. Među njima najbolje je rangirana Albanija, na 49. je mjestu liste s indeksom 65,3. Od zemalja bivše Jugoslavije najbolje je rangirana Slovenija, koja je na 37. mjestu s rezultatom 68,5. Slijede Hrvatska na 46. mjestu s rezultatom od 66,4 te Sjeverna Makedonija, koja se našla na 56. mjestu s rezultatom 63,7, te Srbija na 58. s rezultatom 63,5. Iza BiH je samo Crna Gora, koja se našla na 77. mjestu s rezultatom 60,9. Što se tiče zapadnog Balkana, najlošije je rangirano Kosovo, koje je zauzelo 78. poziciju, odmah iza Crne Gore, s rezultatom 60,7.
Utjecaj na poziciju
Kako se navodi u studiji, na ekonomsku dinamiku BiH utjecalo je globalno gospodarsko usporavanje i općenito spora tranzicija vlasti na regulatornu učinkovitost i politiku otvorenog tržišta. Temelji ekonomske slobode su krhki i neujednačeni u cijeloj zemlji. Loša zaštita vlasničkih prava i raširena korupcija obeshrabruju poduzetničku aktivnost. Opća vladavina prava u BiH je slaba. Ispod svjetskog prosjeka je ocjena imovinskih prava zemlje, učinkovitosti pravosuđa te integriteta Vlade. Također je upozoreno da su zakoni o radu složeni i da se ne provode u potpunosti te da razne necarinske barijere dodatno ograničavaju trgovinske tokove, ali i da složeni regulatorni okviri predstavljaju prepreku za nova strana ulaganja. •