“Život na kredit”, rečenica koju toliko puta čujemo u medijskom prostoru, a koja otkriva sve poteškoće s kojima se suočavaju građani BiH u ispunjavanju svakodnevnih financijskih obveza, na primjeru egzaktnih podataka dobiva sasvim novu dimenziju, onu iz koje je vidljivo kako postoji ne samo kontinuiran rast ukupnog zaduženja građana već je uočljiv i značajan rast nenamjenskih/potrošačkih kredita, i to s 5 milijardi i 429 milijuna maraka na početku 2015. godine na čak 9 milijardi i 200 milijuna maraka na kraju rujna ove godine. Skok od oko 3 milijarde i 770 milijuna KM u nepunih deset godina jasan je znak da uporan porast životnih troškova, iznimno visok udio prehrane u potrošačkoj košarici, kao i neadekvatan rast mjesečnih primanja, koja su inače daleko od europskog prosjeka, prisiljava građane da za saniranje tekućih obveza, ali i onih nepredviđenih, koriste neki oblik zaduženja.
Analiza po godinama
Večernji list je iz Centralne banke Bosne i Hercegovine dobio pokazatelje o kretanju iznosa kredita tijekom godina, a kao referentno razdoblje za potrebe analize kretanja kreditnog zaduženja uzet ćemo razdoblje od početka 2015. godine do kraja rujna ove godine, stoga što je početak 2015. godine donio ujednačene iznose, te doći do potvrde gore postavljene teze kako potrošački krediti u ukupnoj svoti kredita za građanstvo čine ogromnu većinu.
Tako je na samom početku 2015. godine, odnosno na kraju siječnja navedene godine, ukupan iznos kreditnog zaduženja građana bio 7 milijardi i 434 milijuna maraka, a od tog iznosa na potrošačke - nenamjenske kredite otpadalo je 5 milijardi i 429 milijuna maraka. Na početku 2016. godine ukupno kreditno zaduženje nije doživjelo neki spektakularan rast te je bilo na razini od 7 milijardi i 751 milijun maraka, dok su nenamjenski - potrošački krediti iznosili 5 milijardi i 640 milijuna maraka.
Godinu dana poslije ukupno kreditno zaduženje građana premašilo je 8 milijardi KM, točnije 8 milijardi i 61 milijun maraka, dok je iznos potrošačkih - nenamjenskih kredita nešto veći od 6 milijardi KM.
Početak 2018. godine donosi rast ukupnih kredita na iznos od 8 milijardi i 637 milijuna maraka, dok su oni nenamjenski dosegnuli i premašili iznos od 6,5 milijardi maraka. Kontinuitet je nastavljen i u 2019. godini s ukupnim iznosom kreditnog zaduženja građana od 9 milijardi i 252 milijuna maraka, dok su u toj svoti krediti potrošačke i namjenske prirode bili na razini od 6 milijardi i 997 milijuna maraka. Početak 2020. godine nije donio promjene u dinamici zaduživanja, a dokaz je podatak od 9 milijardi i 883 milijuna maraka, koliko je iznosilo ukupno zaduženje, a od čega je najveći dio, ili 7 milijardi i 384 milijuna maraka, bio u okviru potrošačkih - nenamjenskih kredita.
Međutim, početak 2021. godine otkriva nam razmjere pandemije i na kreditnom polju. Tako je ukupan iznos kredita iznosio 9 milijardi i 875 milijuna maraka, što pokazuje skroman rast zaduživanja, dok na primjeru potrošačkih - nenamjenskih kredita bilježimo i smanjenje, i to na 7 milijardi i 281 milijun KM. Sami start 2022. godine ponovno upućuje na obnovu tempa rasta kreditnog zaduženja (ukupni krediti 10 milijardi i 399 milijuna, oni potrošački 7 milijardi i 599 milijuna KM), a dinamika se zatim ubrzava, pa tako na početku 2023. bilježimo iznos ukupnih kredita od 10 milijardi i 970 milijuna maraka, dok su nenamjenski - potrošački krediti porasli na 7 milijardi i 972 milijuna maraka. Kraj promatranog razdoblja za potrebe analize kreditnih kretanja, kraj rujna, upućuje na surovu stvarnost u kojoj se veliki dio žitelja BiH nalazi - njihovo ukupno kreditno zaduženje zabilježeno je u iznosu od 12 milijardi i 664 milijuna maraka, dok su potrošački - nenamjenski krediti dosegnuli iznos od 9 milijardi i 200 milijuna maraka.
Životna realnost
Iznesene brojke jasno upućuju na zaključak kako, uslijed niza razloga koji su proizvod izostanka ekonomskih reformi i niskog životnog standarda, građani za rješavanje svojih svakodnevnih financijskih problema spas pronalaze u bankama koje su i najučinkovitiji, ali i najsigurniji oblik zaduživanja. Nadalje, iznimno visok postotak nenamjenskih kredita jasan je dokaz s kojim se izazovima žitelji zemlje suočavaju od mjeseca do mjeseca s obzirom na to da najvećem broju građana prosječna mjesečna primanja ni izbliza nisu dovoljna za zadovoljiti sve obveze. Inflacija je, naravno, u znatnoj mjeri utjecala na porast životnih troškova, a to se na najilustrativniji način vidi na primjeru prehrane.
Upravo su prehrambeni proizvodi doživjeli i najveći rast cijena, a uzimajući u obzir da žiteljima BiH hrana i bezalkoholna pića uzimaju oko 40 posto mjesečnih primanja (usporedbe radi, prosjek u EU je tek nešto veći od 14 posto), jasno je zbog čega su mnogi na kraju mjeseca u problemu kako platiti račun, nabaviti ogrjev, kupiti zimske gume... Podizanje životnog standarda donijelo bi svakako veći postotak kredita koji bi se odnosili na specifične namjene, poput nabave automobila, obnove ili kupnje nekretnina, no tematika boljih životnih uvjeta sama po sebi traži sinkronizirano djelovanje svih razina vlasti u provedbi ekonomskih reformi.