Odluka čelnika zemalja članica Europske unije kojom su zadužili Europsku komisiju da u ožujku iduće godine pripremi novo izvješće o napretku BiH kako bi se onda na summitu Europske unije mogla donijeti odluka o otvaranju pregovora o pristupanju BiH Europskoj uniji, za mnoge je bila razočaravajuća, piše Večernji list BiH.
Ostvariti konkretan napredak
Međutim, teško je reći da je iznenađujuća jer su iz Europske unije i ranije stizale najave da je potrebno ostvariti konkretniji napredak kako bi se pregovori s BiH uistinu i otvorili. Čini se kako je razočaranje, pa i kritike na račun Europske unije, više posljedica činjenice da je istodobno unutar Unije donesena odluka o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, za koje je realno teško vjerovati da su doista zrele za takvu poziciju. Treba svima biti jasno da je Europska unija donekle modificirala svoje kriterije za pridruživanje, što je posljedica globalnih događanja, a prvenstveno ruske agresije na Ukrajinu. Stoga bi se BiH trebala okrenuti sebi i svojim prioritetima na europskom putu, a ne uspoređivati konstantno s drugim zemljama koje pretendiraju na članstvo u Europskoj uniji. Jasno je kako svaka zemlja kandidatkinja, pa tako i BiH, ima svoj vlastiti europski put. To znači da u idućih nekoliko mjeseci treba ostvariti potreban napredak kako bi novo izvješće Europske komisije otklonilo sve dvojbe o početku pregovora o pridruživanju. Koliko Europska unija ozbiljno računa na to, svjedoči i najava skorog dolaska u BiH visokog izaslanstva Unije koje bi trebalo ohrabriti bosanskohercegovačke vlasti da urade svoj dio posla. U idućih nekoliko tjedana, prema najavama, u Sarajevo će doputovati hrvatski premijer Andrej Plenković, nizozemski premijer Mark Rutte i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kako bi potaknuli političko vodstvo BiH na još veći dogovor i kompromise te da poduzmu dodatne korake u cilju otvaranja pristupnih pregovora u ožujku sljedeće godine. - Zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom otići ćemo u Sarajevo podržati ih da učine te konačne napore koji su preostali do odluke o otvaranju pregovora - rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana nakon završetka summita Europske unije. Izbor izaslanstva vjerojatno nije slučajan. Kao što je poznato, upravo je Republika Hrvatska najveći zagovornik što skorijeg otvaranja pregovora i samog pridruživanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Uz neke druge zemlje, poput Slovenije i ostalih srednjoeuropskih država, Republika Hrvatska je vodila kampanju unutar Europske unije da pregovori počnu što prije. Austrija i Mađarska su čak prijetile uvjetovanjem “zelenog svjetla” Ukrajini ako na tek završenom summitu i za BiH ne bude istovjetna odluka. No, zbog pozicije u kojoj se Ukrajina nalazi, inzistiranje na tom uvjetu bilo je rizično jer je blok zemalja koje su skeptične prema europskom putu BiH prilično snažan. Uz Njemačku, glavni protivnik počinjanja pregovora u ovom trenutku bila je Nizozemska. Odlazeća vlada premijera Marka Ruttea tvrdoglavo inzistira na dodatnom napretku unutar BiH kako bi se pregovori otvorili. Nema naznaka da će se nova vlast u Nizozemskoj uskoro formirati, kao ni da će neki novi premijer te zemlje biti mekši u stavovima o BiH. Zato je nužno napretkom u reformama unutar BiH na neki način nagovoriti aktualnu nizozemsku vlast da u ožujku prihvati otvaranje pregovora s BiH. Samim time je i posjet Von der Leyen, Plenkovića i Ruttea od iznimne važnosti.
Najveći zagovornici i protivnici
Predsjednica Europske komisije dolazi u BiH s najvećim zagovornikom i najvećim protivnikom otvaranja pregovora o pridruživanju BiH Europskoj uniji. Iako nam predstoje božićni i novogodišnju blagdani, stranke vladajuće koalicije trebaju poduzeti odlučne korake kako bi ostvarile dodatni napredak u ispunjavanju 14 prioriteta koje je postavila Europska komisija i tako olakšati posao našim lobistima, a prije svih hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću. Realno je očekivati da, osim ove trojke, u posjet BiH do ožujka stignu i neki drugi europski dužnosnici s istom misijom. Bosanskohercegovački lideri nemaju vremena za gubljenje i trebaju što prije dogovoriti i usvojiti očekivane reformske odluke. Očekivanja Europske unije od BiH slikovito je opisao upravo hrvatski premijer Andrej Plenković. - Doveli smo ih do pred sam gol, sada treba napraviti još dva dodavanja i zabiti gol te se nakon toga otvaraju pregovori, što je u strateškom interesu Hrvatske i svih nas koji godinama radimo na tome da BiH ulovi korak s ostalim zemljama - kazao je Plenković. Na Bosni i Hercegovini je sad dokazati se kako bi do ožujka sljedeće godine ispunila očekivane reforme na kojima inzistira Europska unija, a to, među ostalim uključuje izmjene Izbornoga zakona, Zakona o sudovima, Zakona o sprječavanju sukoba interesa te Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.