Nikakva posebna novost neće obilježiti ovogodišnji Dan državnosti Bosne i Hercegovine u odnosu na sve dosadašnje poslijeratne. Datum kojim se obilježava povijesno prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) 1943. godine u Mrkonjić Gradu, na kojem su postavljeni temelji obnove njezine državnosti kao države triju jednakopravnih konstitutivnih naroda unutar buduće jugoslavenske zajednice, priznat je kao blagdan samo u polovini države, točnije u Federaciji BiH.
Republika Srpska ne priznaje Dan državnosti BiH pa se on kao neradni obilježava samo u Federaciji BiH, gdje je predstojeći ponedjeljak i službeno neradni dan. Neće raditi institucije ni obrazovne ustanove, a zanimljivo je da će prvi put veliki broj trgovina ostati zatvoren dva dana uzastopno s obzirom na to da je nedjelja odnedavno, po zakonu, neradni dan u Federaciji BiH. Zbog činjenice da Dan državnosti ove godine pada u ponedjeljak, očekuju se gužve u trgovinama tijekom subote. Uostalom, tako je bilo i prošlog vikenda pred prvu neradnu nedjelju.
Što je prihvaćeno
Ukupno gledano, Dan državnosti BiH, umjesto onoga na što mu samo ime i nasljeđe ZAVNOBiH-a upućuju, demonstrirat će i vjerojatno pojačati podjele koje postoje u bosanskohercegovačkom društvu. To je najčešći epilog ovog, ali i svih drugih praznika koji se priznaju ili slave samo u jednom dijelu BiH, bez obzira na to koji to dio ove zemlje bio. Da nije Nove godine i Praznika rada, Bosna i Hercegovina ne bi imala ni jedan praznik koji bi se obilježavao jednako u cijeloj državi. Ova dva međunarodna praznika prihvaćena su u oba entiteta i među sva tri naroda, dok svi ostali datumi i njihovo povijesno i sadašnje značenje bude različite emocije i izazivaju oprečne reakcije kod Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Stoga ne čudi što ni nakon četvrt stoljeća od završetka rata BiH nema krovni zakon o praznicima. Pravno, politički i povijesno za svaki od "značajnih" datuma postoje tri nacionalna tumačenja. Tako je 9. siječnja (Dan Republike Srpske) tek prvi u kalendarskom nizu spornih datuma u BiH. Već 1. ožujka uslijede, tradicionalno, prepucavanja oko obilježavanja Dana neovisnosti BiH. Ovaj datum, kao prisjećanje na referendum o proglašenju neovisnosti BiH 1992. godine, praznikom se doživljava samo u entitetu Federacija BiH, Srbi potpuno ignoriraju ovaj praznik, pravdajući to činjenicom da je većina srpskog stanovništva bojkotirala referendum o neovisnosti te tvrdnjom da je on zapravo bio "uvod u rat". Osporavaju i njegovo pravno utemeljenje jer je, ističu, praznikom proglašen prije potpisivanja Daytona.
Tko je u pravu?
Najveća praznična konfuzija ipak vlada u studenome, kada tri naroda obilježavaju tri različita praznika u svega nekoliko dana razmaka. Hrvati 18. studenoga obilježavaju Dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Na većinski hrvatskim prostorima organiziraju se razne svečanosti tim povodom i podsjeća da su Hrvati u većem broju opstali na onim prostorima BiH koji su bili pod kontrolom HVO-a, odnosno HZ Herceg Bosne. Također se ističe da su Hrvati Herceg Bosnu Washingtonskim sporazumom "ugradili" u Federaciju BiH. Dok Srbi nemaju zamjerke, Bošnjaci redovito oštro reagiraju na obilježavanje ovog datuma. Tvrde kako je Herceg Bosna bila paradržava i da je njezinim čelnicima presuđeno u Haagu za ratne zločine.
Samo nekoliko dana poslije, 21. studenoga, u Republici Srpskoj se obilježava Dan uspostave Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, odnosno datum kada je 1995. godine potpisan Daytonski sporazum. U tom entitetu to je i neradni dan, dok se u Federaciji niti smatra praznikom niti obilježava na bilo koji način. A onda dolazi 25. studenoga, koji se u Federaciji BiH obilježava kao Dan državnosti BiH, a povod je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a na taj datum 1943. godine. Ovaj praznik postojao je i u socijalističkoj BiH, a službeno obrazloženje je da je tog datuma BiH obnovila svoju državnost. Iako ga formalno poštuju, Hrvati u Federaciji BiH vrlo su rezervirani prema ovom prazniku jer ističu da se danas ne poštuju temeljni zaključci ZAVNOBiH-a o jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Srbi potpuno odbacuju ovaj praznik, iako ne spore povijesnu ulogu ZAVNOBiH-a. Ipak, kažu da je njegov značaj devalviran onog trenutka kada se u BiH prestao obilježavati 29. studenoga, odnosno datum zasjedanja AVNOJ-a i blagdan bivše SFRJ.
