Nekad su građani susjednih država, posebice Hrvatske, zbog znatno nižih cijena u kupnju dolazili u BiH. Danas je situacija prilično drugačija, susjedi i dalje dolaze u kupnju u BiH, dok bh. građani odlaze u kupnju preko granice. Razlog prekograničnog šopinga više nisu toliko cijene koliko povrat PDV-a.
Podaci UNO-a BiH
Strancima koji su od siječnja do kraja kolovoza ove godine kupovali u BiH odobren je povrat od 8,3 milijuna KM PDV-a, što je za 1,3 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblja 2023. godine. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, stranci su u osam mjeseci ove godine diljem zemlje kupili robu vrijednu 57,1 milijun KM, a sudeći prema pristiglim zahtjevima za povrat poreza, najviše inozemnih kupaca u BiH bilo je iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, koji su ovdje kupovali uglavnom robu široke potrošnje. - Ukupan broj pristiglih zahtjeva za povrat PDV-a za osam mjeseci ove godine je 186.640 - naveli su iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Usporedbe radi, u osam mjeseci prošle godine na adresu UNO-a stiglo je 161.219 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 48,7 milijuna KM. Iz UNO-a ističu da je broj zahtjeva za povrat poreza rastao od 2015., kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a. Podsjećaju da je vrijednost robe koju su stranci kupili te godine iznosila više od 135 milijuna KM te da je PDV na tu robu iznosio gotovo 20 milijuna KM. Takvu statistiku prekinula je pandemija koronavirusa te se u 2020. i 2021. iznos zahtijevanog povrata PDV-a od stranih državljana spustio ispod deset milijuna KM. U BiH su najviše kupovali građani susjednih zemalja - Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najčešće je riječ o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za kućanstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose izvan carinskog područja te imaju pravo zatražiti povrat PDV-a. Pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizičke osobe koje nemaju prebivalište u BiH te da te osobe imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljazi sa sobom izvan carinskog područja BiH. Iz BiH u Hrvatsku, naime, nije dopušten unos bilo kakvog mesa, mlijeka ili mliječnih i mesnih proizvoda. Porazno je da su neke namirnice u osiromašenoj BiH tri puta skuplje nego u Hrvatskoj, koja je u EU. Nevjerojatno je da oni koji su bliže granici u nabavu idu u jednu državu članicu EU-a jer su tamo niže cijene. - Gotovo svakog mjeseca odlazimo u Metković u kupnju namirnica. Cijene u Lidlu znatno su niže nego kod nas, a uz to uzmemo i povrat PDV-a. Hrana za djecu i pelene u Hrvatskoj su povoljnije nego kod nas. Iskreno, prilično se uštedi - kaže nam mlada majka iz Mostara.
Po kruh i mlijeko u Srbiju
Zbog kontinuiranih poskupljenja osnovnih životnih namirnica sve veći broj građana BiH iz pograničnih područja po kruh, mlijeko i ulje odlazi u susjednu Srbiju. Osim namirnica, najviše kupuju i lijekove, a uštede su, kažu, nekada i do 40 posto. Mostom preko Drine po kruh, mlijeko, brašno i druge namirnice svakodnevica je mnogih stanovnika Zvornika. U redovitu nabavu hrane, ali i lijekova preko granice ide i umirovljenik Mujo. - Ušteda je najmanje 20 - 30%. Sad sam baš bio, lijekova kojih ovdje nema, tamo većinom ima. Kruh je jeftiniji, ne košta ni marku, a ovamo je najjeftiniji 1,90 KM - priča Mujo. Samo za jednu kupnju uštede i do nekoliko maraka, kažu Zvorničani. Jesu li i koliko cijene niže i kolike su uštede u Malom Zvorniku u odnosu na Zvornik, ekipa BHRT-a ranije je ove godine odlučila provjeriti i sama. Nakon nekoliko stotina metara šetnje mostom preko Drine odmah na drugoj obali, u trgovini mliječnih proizvoda, stotine Zvorničana svakodnevno po kruh i mlijeko dolaze kod njih. - Dolaze svakodnevno, bude ih stotinjak, kupuju se mliječni proizvodi, tvorničke cijene. Cijena mlijeka u markama je 1,70, jogurt od dvije litre je 3,40, u čašici 3 komada 1 marku. Kruh je 90 feninga ili marka - kaže prodavačica u trgovini u Malom Zvorniku u Srbiji Rada Nestorović. Jogurt od dvije litre, jedan kruh i litra mlijeka u Malom Zvorniku ekipa BHRT-a platila je tek nešto više od pet maraka. Iste te proizvode samo stotinu metara niže platili bi 50% skuplje.
