Tužno je što moramo svjedočiti tragedijama da bismo klimatske promjene shvatili ozbiljno, poručuje to stručnjak Branko Grisogono, klimatolog i profesor atmosferske fizike na zagrebačkom PMF-u. Poplave biblijskih razmjera, kako su brojni mediji opisali situaciju koja je zatekla Bosnu i Hercegovinu, odnijele su, naime, najmanje 15 života, a raste broj nestalih nakon probijanja nezaustavljivih bujica na području Unsko-sanskog, Srednjobosanskog, Zeničko-dobojskog i Sarajevskog kantona.
Prizori odsječenih ulica u Jablanici, Kiseljaku, Kreševu, Busovači i Fojnici dokaz su snage prirode koja sve žešće i češće pokazuje svoju moć, i to kao odgovor na klimatsku krizu koju sustavno zanemarujemo, navodi stručnjak.
– Statistički se to očekuje, klimatske promjene zapravo prate određeni logičan slijed, ali problem je u tome što ne možemo predvidjeti točan raspored ovakvih prilika kakvima sada svjedoče stanovnici BiH. Znamo da će se u budućnosti u prosjeku povećavati učestalost sušnih razdoblja pa u skladu s time ima smisla da će vrijediti i obrnuto. Dakle, na obilne kiše te samim time i razorne poplave svakako ćemo se morati naviknuti ako ne promijenimo način razmišljanja i djelovanja – poručuje Grisogono pa dodaje kao aktualna statistika ipak nije spremna za ekstremni predznak kakav u posljednje vrijeme sa sobom povlače klimatski izazovi.
Ubrzane promjene u atmosferi događaju se zbog globalnog porasta temperature. U sve toplijem svijetu, u kojem ima sve više energije, ona lakše i brže preuzima svoj kinetički oblik i potiče vertikalna gibanja, to posljedično utječe na rapidno formiranje oborina na kakve se mi u prosjeku nismo naviknuli, kaže Grisogono. Upravo iz razloga što je klimatski sustav u pobuđenom energetskom stanju, sve ćemo češće svjedočiti tome da se događa neuravnotežen prijelaz iz, primjerice, režima duboke konvekcije olujnog vjetra u sušu i onda opet u pljuskove i bujične poplave. To postaje novi normativ za budućnost, navodi Grisogono.
Nije prošlo mnogo od poplava koje je prouzročio zloglasni Boris. Ciklona koja je, podsjetimo, u rujnu mahom zahvatila područje srednje Europe, uz grmljavinsko nevrijeme i obilnu kišu dovela je nezaustavljive bujice vode i prouzročila nezapamćene štete.
Ono što se trenutačno događa u BiH, a obuhvaća i urušavanje cesta, mostova, odsječenost brojnih mjesta i masovne evakuacije u koje su se uključili pripadnici Oružanih snaga BiH, Civilne zaštite, Gorska služba spašavanja i Crveni križ, ima svoje specifičnosti s obzirom na geografske karakteristike susjedne nam zemlje, pojašnjava Grisogono.
– Rijeke u BiH u prosjeku su uže nego naše, a njihovo područje obiluje kompleksnijih terenom što automatski utječe na slijev. Sve to utječe na razmjer samih poplava – govori profesor. Ekstremne posljedice jasna su poruka da se moramo početi drukčije odnositi prema prirodi, napominje on, jer samo nam to može osigurati dugoročnu razboritost u suočavanju s promjenama u klimi.
– To je osnova koju moramo prevladati. Moramo svoja istraživanja usmjeriti na proučavanje tih procesa, ali i bolje pripremiti institucije koje moraju biti mobilizirane kada se ovakve stvari dogode. Takve inicijative treba i prikladno financirati te voditi sustavniju brigu o promjenama koje sve češće zahvaćaju naša područja – komentira Grisogono pa domeće kako i u Hrvatskoj nedostaje takvih mehanizama. Nužno je, zaključuje, pokrenuti neki oblik klimatskog centra uz pomoć kojeg bismo se adekvatnije mogli pripremiti na izazove koje pred nas stavljaju ekstremni vremenski uvjeti.