Kako bi paralelno s pohađanjem nastave u srednjoj školi stjecali radno iskustvo i time postali poželjna radna snaga već po završetku obrazovanja, u Sarajevskoj županiji krenuli su u ozbiljnu reformu obrazovnog sustava.
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Sarajevske županije na svojoj je internetskoj stranici objavilo prijedlog nacrta Zakona o dvojnom obrazovanju koji bi se nakon prijedloga trebao naći u daljnjoj proceduri, a cilj je osigurati uvjete u kojima se kombinira teorijsko učenje u školama i praktična obuka kod poslodavaca, što učenicima pruža, kako su ocijenili nadležni, potrebne vještine u stvarnim radnim okružjima.
Spremni za tržište
Ovim modelom, kako su konstatirali, odgovara se na dugogodišnje izazove nedostatka praktične nastave, koja često rezultira nedovoljno osposobljenim kadrovima na tržištu rada. Cilj je da učenici već tijekom obrazovanja steknu iskustvo koje ih čini spremnima za rad i konkurentnima na domaćem tržištu. - Naš fokus je na stvaranju konkurentne radne snage - mladih ljudi koji će biti sposobni odgovoriti zahtjevima poslodavaca i tržišta rada te ostati u našoj zemlji, zadovoljni i dobro plaćeni za svoj rad - poručili su iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje. Uvođenje dvojnog obrazovanja zahtijeva široku podršku gospodarskih subjekata, obrazovnih ustanova, roditelja i učenika. Smatraju da su partneri, poput županijskog Ministarstva gospodarstva, Udruge poslodavaca Sarajevske županije, Gospodarske komore Sarajevske županije, Obrtničke komore Sarajevske županije, Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, znanosti i kulture Bosne i Hercegovine, ključni za uspjeh ovog projekta. Ministarstvo planira uvođenje ovog modela postupno u skladu sa zanimanjem poslodavaca i mogućnostima srednjih škola.
Ukazali su da se dvojnim obrazovanjem neće odmah obuhvatiti sva zanimanja, već će se usmjeriti na one sektore u kojima postoji najveća potražnja na tržištu rada. Inače, ova tema dio je i izvješća o istraživanju tržišta rada u FBiH 2023./24., koje je izradio Federalni zavod za zapošljavanje sa županijskim službama za zapošljavanje, gdje se navodi da su u kontekstu mogućnosti pružanja podrške organiziranju praktične nastave 862 poslodavca (69,1%) od ukupno anketiranih izjavila da nemaju mogućnosti (mentor, oprema, prostor i materijali) primanja učenika i studenata na praktičnu nastavu.
Ipak, znakovito je što je u sklopu ovog istraživanja znatan broj poslodavaca iskazao spremnost i ponudio resurse za organiziranje praktične nastave za učenike i studente za određena zanimanja.
Što se sve traži
- Naime, 386 poslodavaca (30,9%), uz mogućnost višestrukog izbora ponuđenih opcija, izjavilo je da ima barem jedan od navedenih resursa i iskazalo spremnost za organiziranje praktične nastave za 2221 učenika i studenta, najvećim dijelom za sljedeća zanimanja: prodavač-trgovac, zavarivač, bravar, konobar, stolar, kuhar, strojarski tehničar, pekar, automehaničar, strojarski inženjer, zidar, ekonomist, CNC operater, mesar, električar, farmaceutski tehničar, šivač, programer, frizer, građevinski tehničar, vodoinstalater itd. - stoji u ovoj publikaciji. Prema županijskom rasporedu, najviše je takvih poslodavaca u Tuzlanskoj županiji (96), Sarajevskoj županiji (62) te Zeničko dobojskoj i Srednjobosanskoj (po 51 poslodavac).
Povezivanje ovih poslodavaca s obrazovnim institucijama od iznimnog je značaja u kontekstu povećanja kompetencija i zapošljivosti učenika i studenata. - U tu svrhu 179 poslodavaca spremno je ponuditi naknadu učenicima i studentima tijekom obavljanja praktične nastave (u prosječnom iznosu od 328 KM). Konkretno, iznos naknade do 100 KM spremno je ponuditi 3,3% anketiranih, a naknadu između 100 i 200 KM spremno je ponuditi 2,5% od ukupno anketiranih. Više od 300 KM spremno je ponuditi 5,9% anketiranih poslodavaca - zaključeno je u izvješću o istraživanju tržišta rada u Federaciji BiH.
