Život bh. građana odavno se sveo na preživljavanje, no posljednjih godina događa se i to da je sve teže ‘povezati’ kompletan mjesec s prosječnom plaćom, piše Večernji list BiH. Nažalost, plaće u BiH nisu ni prosječne, kad se uzme u obzir da statistiku popravljaju državna uprava i državna poduzeća, jer je situacija u realnom sektoru kad su plaće u pitanju jako loša. Sve je to dovelo do toga da bh. dijaspora nikad nije bila jača. Iz države odlaze visokoobrazovani kadrovi, odlaze zanatlije, svi oni koji mogu zaraditi od svog intelektualnog znanja i vrijednog rada svojih ruku.
Analiza podataka
Brojne mlade je BiH izgubila posljednjih godina. Marin Bago, iz Udruge za unaprjeđenje življenja “Futura” s ljudima iz udruge često analizira aktualne podatke o kvaliteti življenja u ovoj zemlji. Ovih dana priča se o suficitu svih razina vlasti, ali taj trend mora biti konstantan i ne smije biti ‘maskiranje’ stvarne situaciju, slažu se stručnjaci. Bago tvrdi da se u ekonomiji situacija može objasniti i tako da se neke stvari izvlače iz konteksta i budu prikazane pozitivno.
Servisiranje duga
- Kako se može prikazivati da su nam vlasti u suficitu, ako se traže krediti da se isplate mirovine i druge stvari po kreditima i dugovanjima. Ne može netko govoriti da posluje pozitivno, a s druge strane ima velik dug i ne može ga servisirati. Mora se sagledati taj knjigovodstveni dio kako treba, od početka do kraja. Onako kako struka nalaže i onda ćemo dobiti točne podatke, ističe Bago. Aludira i na činjenicu velikog broja odlazaka iz BiH i nezadovoljstva građana koji ovdje žive. - Zapitajmo se zbog čega su naša djeca u najlošijem položaju, zbog čega je zdravstvo na koljenima, zbog čega je sustav obrazovanja deradiran skroz, zbog čega se ne ulaže u infrastrukturu, ističe Bago. S druge strane naglašava i podatak kako su u zadnjih osam godina građani po osnovama trošarina za gorivo, po osnovama pri registraciji auta, po osnovama poreza za obnovu lokalnih cesta... platili oko 8 milijardi KM. - Pa mi smo mogli dosad sami od svojih novaca napraviti ceste kroz BiH uzduž i poprijeko i riješiti sve druge probleme, tvrdi predsjednik Udruge za unaprjeđenje življenja “Futura” iz Mostara. Komentirao je i činjenicu da se u posljednjih deset godina priljev novca od PDV-a povećava te su proračuni veći po osnovu povećanja PDV-a, ali građani to nikako ne osjete.
- Razlog zašto se to ne osjeti je abnormalno zapošljavanje u javnim institucijama, taj se novac u velikom broju slučajeva ‘pojede’ kako bi se zbrinuo stranački kadar i to je iznimno velik problem u ovoj državi, ističe Bago. Podsjetimo, prema posljednjim istraživanjima, prosječna neto plaća u BiH iznosi 846 KM, dok je potrošačka košarica oko 1870 KM. Istraživanja UNDP-a iz 2016. pokazuju da svaki šesti čovjek u BiH preživljava s 3 do 5 KM dnevno, a ispod apsolutne linije siromaštva je 27 posto stanovnika. A srednja klasa u BiH, ona iz realnog sektora, koja je pokretač razvoja, nažalost, još se nije vratila u život, i pitanje je hoće li uopće.