U posljednji trenutak Bosna i Hercegovina priključila se pet drugih zemalja zapadnoga Balkana na summitu u Sofiji gdje su potpisali četiri dokumenta kojima se definira pitanje zajedničkog regionalnog tržišta, čime je njihova budućnost sljedećih pet godina usmjerena prema međusobnom približavanju i istodobnom držanju svojevrsne distance prema Europskoj uniji, piše Večernji list BiH.
U izjavi od osam točaka predviđa se uspostava tzv. zelenih koridora za nesmetani prekogranični promet roba, uzajamno priznavanje potvrda o podrijetlu i kvaliteti roba kojima države trguju, uspostava slobode kretanja za kategorije poput visokoobrazovanih stručnjaka te nesmetano djelovanje tvrtki koje pružaju različite usluge.
Približavanje Uniji
Predviđeno je i zajedničko angažiranje na privlačenju investitora, smanjenje naknada na usluge plaćanja, potpora inovativnom ekosustavu i digitalnoj transformaciji, širenje internetske mreže u cilju pokrivanja 95 posto kućanstava u svakoj državi, uvođenje 5G mobilne mreže te postupno smanjenje cijena roaminga unutar regije i s državama članicama EU-a. Zajedničko regionalno tržište, koje će povezati BiH, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, temeljit će se na pravilima i standardima EU-a, a ključni cilj tog projekta je približavanje Uniji u cilju stvaranja pretpostavki potpune integracije. Nekoliko sati prije summita u Sofiji nije se znao stav Bosne i Hercegovine zbog toga što vlasti uopće nisu napravile analizu što jedno takvo integriranje donosi, koje su konkretne prednosti i slabosti. Uz to, pojavio se i prijepor o ulozi različitih razina vlasti, a hrvatski i bošnjački kolege u Vijeću ministara sporili su se trebaju li u tom procesu bilo kakvu ulogu imati i županije. Hrvati su inzistirali na tome, a bošnjački dužnosnici bili su protiv. Na kraju je pronađen ipak kompromis u zaključku kojim se “zadužuju sve nadležne razine vlasti u BiH da se, sukladno svojim ustavnim nadležnostima, uključe u punom kapacitetu i daju doprinos aktivnostima koje proizlaze iz Berlinskog procesa”. Uoči ovoga summita bilo je puno nepoznanica, ali i različitih tumačenja čime treba rezultirati ovaj proces, treba li imati sigurnosne i druge institucionalne oblike povezivanja. Izbjegnuta je kvalifikacija kako se radi o “mini Schengenu”, na čemu je inzistirala Srbija, predstavljajući ovaj proces daleko više od onoga što predstavlja ekonomsko približavanje. Adi Ćerimagić iz Inicijative za europsku stabilnost (ESI) razočaran je činjenicom da je Europska unija balkanske zemlje pustila da se međusobno povezuju, umjesto da im na izvjestan način snažnije otvori vrata vlastitome tržištu. “Ja sam razočaran činjenicom da je Europska unija u ovome trenutku zapadnome Balkanu samo spremna ponuditi potporu kako bi šest zemalja među sobom gradilo tržište koje će biti po standardima EU-a, ali koje će biti izvan tržišta EU-a. Nama je potrebno da što prije krenemo prema tržištu EU-a. Govorim o svih šest zemalja zapadnog Balkana. Nijedna siromašna zemlja udruživanjem tržišta s drugom siromašnom zemljom nije postala puno bogatija.
RCC koordinira
Zato sam razočaran što je u tome smislu poruka iz Europske unije do 2025. bila bavite se samima sobom, neću reći udruživanjem, jer to neće biti jedinstveno tržište, nego će biti tržište koje će biti kompatibilno i koje će biti usklađeno. Ta ponuda je, po mom mišljenju, prilično nezahvalna jer se cijelu regiju drži dalje od tržišta EU-a. Također, financijska potpora koju je ponudio EU, a što je prihvatilo Predsjedništvo, u usporedbi s Hrvatskom, Rumunjskom, daleko je, daleko manja”, istaknuo je Ćerimagić. Umjesto projekta “mini Schengen”, koji je podrazumijevao daleko šire integracijske procese, težište projekta za sada je na prometnoj i gospodarskoj dimenziji, odnosno na stvaranju pretpostavki za slobodan promet ljudi, roba i kapitala u regiji. Cijelim projektom koordinirat će Vijeće za regionalnu suradnju (RCC). •