Berlin inzistira da BiH bude uređena kao građanska država, Zagreb se protivi

Četiri se puta u posljednjih osam mjeseci između Hrvatske i Njemačke, iza zatvorenih vrata institucija EU, događao žestok verbalni okršaj. Svaki put zbog Bosne i Hercegovine, kad se pripremalo zajedničko stajalište EU o toj državi.

Njemačka i Hrvatska u pogledu BiH imaju drukčiji pristup – Njemačka inzistira da BiH bude uređena kao građanska država, što je koncept po kojem građanin prava crpi i uživa kao građanin i pojedinac, a ne kao pripadnik neke (etničke) skupine i kao takav primjenjiv je u većini država, a Hrvatska se tome protivi, apostrofirajući specifičnost BiH te smatrajući da bi takvo rješenje imalo kobne posljedice po stabilnost te države i po hrvatski narod te inzistira na izmjeni izbornog zakonodavstva kao preduvjetu i jamstvu jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda.

Zbog BiH oštro za arbitražu

Hrvatska je uspjela sva četiri puta blokirati njemačku inicijativu pa je EU izašla s kompromisnim stajalištima u kojima se ističe važnost reforme izbornog zakona koji je malim, ali sukcesivnim promjenama doveo do situacija da predstavnike Hrvata biraju drugi narodi: dva puta u zaključcima Vijeća EU, u dokumentu EU prema Vijeću sigurnosti UN-a za raspravu o BiH te u dokumentu oko provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH. U diplomatskim krugovima tvrdi se da je turski predsjednik Recep Erdoğan izlobirao kod njemačke kancelarke Angele Merkel da Njemačka pokrene inicijativu za novo preuređenje BiH, a neki izvori kažu da se navodno već piše promemorija po kojoj bi se BiH uredilo kao građansku državu. Hrvatska, koja ima ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima izvan BiH, o “neprikladnosti” njemačke inicijative o građanskom konceptu BiH konstantno razgovara i objašnjava opasnosti međunarodnim partnerima. I taj spor oko koncepta BiH jedan je od elemenata u kojem treba promatrati njemački oštri stav prema Hrvatskoj u vezi s arbitražom sa Slovenijom. No gdje je pravi, suštinski problem “njemačkog” koncepta i gdje on pada? – Koncept međunarodne zajednice u vrijeme Daytona i Pariza 1995. je 1-2-3 (jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda), zahvaljujući i ranijem dogovoru iz Washingtona o federaciji kao i izmijenjenim strateškim okolnostima nakon akcije Oluja. Ne može neka druga međunarodna zajednica, nominalno slična, s ex-post, naknadnim pristupom, inspiriranim kroz presude Europskog suda za ljudska prava, a u EU-logici (od Daytona do Bruxellesa) ostati na BiH bez ravnopravna tri konstitutivna naroda – a zadržati dva entiteta i inzistirati na jednoj državi, upozoravaju te dodaju kako je RH najveći zagovornik cjelovite, ravnopravne (tri naroda plus drugi), funkcionalne i europske BiH – kaže politički izvor iz Hrvatske. Pokušaj da se daytonski ustav, koji sadrži identične elemente, ključno modificira te se hibridni federalističko-konsocijacijski pristup zamijeni građanskim, tipičnim za države koje nisu višenacionalne, doveo bi vjerojatno do istih iskušenja s kojima se suočavala i bivša Jugoslavija početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Uostalom, BiH se uvijek i u toj bivšoj zajednici predstavljala Jugoslavijom u malom. BiH se sada sastoji od dva entiteta – Federacije BiH s dominacijom Bošnjaka i Republike Srpske koja je doslovno srpska državica unutar BiH. U sklopu Federacije deset je županija od kojih su Hrvati većina u njih četiri te se uz postojanje dva doma Parlamenta uspijevaju održati donekle ravnopravnima s Bošnjacima koji su četiri puta brojniji. Ukidanje institucija koje bi jamčile nacionalnu samobitnost, a naročito karaktera da su Hrvati, Srbi i Bošnjaci sastavni (konstitutivni) dio zemlje, vratilo bi BiH u poziciju nestabilne Jugoslavije u kojoj su Srbi imali dominaciju. U slučaju BiH, Bošnjaci sada drže ključeve rješenja ili novog zapleta. Prvi ispit je izmjena Izbornog zakona koji bi onemogućio da brojniji Bošnjaci biraju Hrvatima političke predstavnike u Dom naroda. Bošnjačke stranke tome se oštro protive jer znaju da će izgubiti mogućnost kakvu su koristili 2000. i 2010. kad su izabrale protuhrvatske vlade bez sudjelovanja stranaka koje su među Hrvatima osvojile čak 95 posto glasova.

Manipulacije i eksperimenti

– Ništa ne ide na štetu bilo kojeg naroda i entiteta, ali omogućuje Hrvatima da kao Srbi i Bošnjaci budu u stanju izabrati legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH i Domu narodu. Ranije smo imali manipulacije Izbornog zakona gdje su na mjesta predviđena za predstavnike hrvatskog naroda postavljani voljom drugih naroda pripadnici hrvatskog naroda – ocijenio je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH i aktualni saborski zastupnik Božo Ljubić. Ljubić je skeptičan da BiH može preživjeti s novim eksperimentima s dokidanjem nacionalno koncipiranih institucija, a to ne smatra ni protivnim europskim standardima, a dokaz za to su i Belgija, Španjolska, Velika Britanija i druge zemlje sa složenom višenacionalnom strukturom.