Rokovi za dogovor o izmjeni Izbornoga zakona BiH cure, a unatoč nekoliko važnih sastanaka najviših dužnosnika HDZ-a BiH i SDA te stranačkih predstavnika unutar radne skupine, nema konkretnih pomaka, piše Večernji list BiH.
Pristali zbog inzistiranja
Dapače, čelnik SDA Bakir Izetbegović otvoreno je poručio kako ne podržava ovakav format razgovora iako je na njega pristao, kako kaže, na inzistiranje predstavnika SAD-a i Europske unije u BiH, veleposlanika Erica Nelsona i Johanna Sattlera. Njegova je nakana da se razgovori potpuno premjeste u šire parlamentarno radno tijelo u koje će biti uključeni i članovi spornog Središnjeg izbornoga povjerenstva BiH.
Iako je od početka bilo jasno kako će se predstavnici drugih parlamentarnih stranaka uključiti u pregovore te da će proces u određenoj fazi prijeći u Parlamentarnu skupštinu BiH, HDZ i SDA su, uz međunarodne posrednike, dogovorili kako će sami pokušati doći do okvirnoga rješenja koje će otvoriti put provedbi presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, uključujući dvije najvažnije - “Ljubić” i “Sejdić - Finci”. Drugim riječima, uz sve druge dorade i ispravke Izbornoga zakona BiH, trebalo je riješiti pitanje legitimnog nacionalnog zastupanja i uklanjanja diskriminacije nacionalnih manjina u izbornom procesu.
Međutim, SDA se praktički već povukao iz međustranačke radne skupine i lopticu prebacuje odmah na Parlamentarnu skupštinu BiH. Više je nego jasno kako je cilj održavati status quo i ostavljanje vakuuma kako ne bi došlo do konkretnog dogovora oko ključnoga političkog pitanja u BiH.
Na državnoj razini svakako će biti formirana međuresorna radna skupina koja će raditi na pripremi izmjena Izbornoga zakona. No njoj bi rad umnogome bio olakšan ako bi HDZ i SDA približili ili usuglasili prethodne stavove o ključnim pitanjima reforme. Upravo je to bio i koncept započetih pregovora dviju vodećih stranaka. SDA, sada je to jasno, ne želi sam iz bošnjačkoga korpusa preuzeti odgovornost za dogovor s Hrvatima. Proces prebacuju na parlamentarnu skupinu, a istodobno pozivaju druge bošnjačke stranke na suradnju na izborima 2022. u preuzimanju hrvatskih pozicija u vlasti. Upravo na to svodi se priča da “probosanski blok” treba iz 33 posto bošnjačke kvote vlasti doći do 60 posto, koliko dobiva na izborima.
Ovu Izetbegovićevu ponudu većina ostalih bošnjačkih stranaka nije otvoreno prihvatila, ali ni odbila. Ni njima, kao ni SDA, reforma Izbornoga zakona nije prioritet. Naprotiv, očuvanje postojećeg stanja omogućava im različite makinacije, posebno uz ovako nelegalno i politički kompromitirano Središnje izborno povjerenstvo.
Uspjeh nije realan
Uspostava međuresorne radne skupine na parlamentarnoj razini nikada nije ni bila upitna. Prijedlog za njezino formiranje već je upućen na posljednjoj sjednici Doma naroda, a predloženo je da bude formirana od triju članova Doma naroda, triju članova iz Zastupničkoga doma i triju članova Vijeća ministara.
Iz Zastupničkoga doma imenovani su Snježana Novaković-Bursać, Alma Čolo i Borjana Krišto, a iz Doma naroda Bariša Čolak, Sredoje Nović i Munib Jusufović.
Ipak, jasno je kako nije realan uspjeh ovog povjerenstva ako prethodno ne bude pomaka u političkim pregovorima, posebice političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka. Sad ostaje za vidjeti kako će reagirati međunarodni akteri, oni koji su posredovali u početku tih pregovora i njima svjedočili. Ako oni dopuste da se cijeli proces razvodni i razvuče, bit ćemo sve dalje od izborne reforme. Primjer Mostara pokazuje kako je dogovor moguć samo ako i kada postoji politička spremnost za to. •
Jednostavno rješenje ako ne bude promjena izbornog zakona svak sebi kao što Dodig kaže. Nemomora se nitko mrziti ali da jedan narod bira svoje i tuđe to samo bezobrazu može pasti na pamet. Zato ili će BiH biti ili je neće biti.