Privatizacija velikih poduzeća, pogotovo onih iz telekomunikacijskog sektora, smanjenje javne uprave, restrukturiranje željeznica u oba bh. entiteta, prilagodba standardima EU-a, samo su neki od uvjeta koje vlasti u BiH moraju ispuniti prema strategiji za Bosnu i Hercegovinu koju je napravila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) za razdoblje od 2017. do 2022. Detektirajući slabosti koje treba u što kraćem roku otkloniti ako se želi brzo bilo kakav razvoj projekta koji i oni svojim kreditima žele potpomoći, EBRD-ovi stručnjaci ističu kako je ekonomija u BiH otporna na unutarnje i vanjske potrese, ali je rast spor. Kako sad stvari stoje, po njima je potpuno usklađivanje sa životnim standardima EU-a daleka perspektiva jer je trenutačno BDP per capita samo 30% od prosjeka EU. Ekonomija je raznovrsna i visoko produktivna u odnosu na regionalne standarde, što je odraz industrijske prošlosti BiH, ali izvozu nedostaje sofisticiranost. Okruženje za mala poduzeća je loše jer mnoga poduzeća nemaju pristup kvalitetnom financiranju svojih projekata. Rast BDP-a procijenjen je na oko 2% u 2016. i stručnjaci EBRD-a dovode ga u kontekst s velikim projektima u sektorima prometa, kao što je gradnja autoceste na koridoru Vc i obnove energetskih objekata. Oni očekuju u kratkoročnom razdoblju daljnji godišnji rast od oko tri posto, ali sve ovisi o vlasti koja mora provesti važne ciljeve iz Reformska agende. Naglasak stavljaju na pokretanja velikih privatizacijskih postupaka kao katalizator za daljnje reforme i razvoj. No, svi ti ciljevi koji su strategijom zacrtani mogu pasti u vodu jer je ekonomija u BiH ranjiva zbog političke nesigurnosti, ekonomskog usporavanja u eurozoni i kašnjenja u provedbi MMF-ova kreditnoga programa. - Ustavna struktura komplicira provedbu reformi. Percipirana politička nestabilnost obeshrabruje dugoročna ulaganja i izravna strana ulaganja. Snažna prisutnost države u ekonomiji stvara neučinkovitost, privatizacija u Federaciji BiH je zaustavljena, a daljnje odgađanje erodira vrijednost poduzeća. Standardi kvalitete i operativna praksa su ispod normi EU. Produktivnost je iznad regionalnog prosjeka, ali znatno ispod standarda EU. Ekonomija ima relativno malu dodanu vrijednost unatoč industrijskom nasljeđu. Ograničeno je izvršenje politike konkurentnosti. Na javno upravljanje negativno utječu slabo institucionalno, reformsko, administrativno i pravno okruženje. Slabosti okvira za korporativno upravljanje su nedostatak interne kontrole i slabo funkcioniranje odbora. Korupcija se percipira kao široko rasprostranjena i postojana. Mnogi smatraju političke veze ključnim čimbenikom za uspjeh, niski standardi profesionalnog menadžmenta usporavaju rast, kao i kompleksno zakonsko okruženje gdje ključni regulatorni okviri nisu dovoljno jasni - ističe se, između ostalog, u preporukama koje vlasti u BiH, prema mišljenju stručnjaka EBRD-a, moraju idućih godina što prije otkloniti.•
Analiza EBRD-a