Cijene u BiH dramatično rastu. Razina im je prema posljednjim podacima za svibanj 2022. narasla 14,4 posto u odnosu na mjesec ranije. Hrana i bezalkoholna pića poskupjela su za čak 22,7 posto, a nije ništa bolja situacija ni kad su u pitanju stanovanje i režije. Razina cijena porasla je za 11,3 posto. Prijevoz je poskupio za čak 30,3 posto.
Režije, hrana, lijekovi...
Sve ovo posljedica je geopolitičkih zbivanja na koja BiH i nema previše utjecaja, ali problem je i u tome što se ništa ne čini da se ovakav udar uspori. Naime, gorivo je skuplje od 3,50 KM, a ono vuče sve ostalo za sobom, međutim, odgovor države da se donekle olakša stanovništvu za sada je simboličan, ako uzmemo u obzir nedavnu odluku da će uz mirovine Federacije dijeliti i 100 KM, a čeka se još jedan rast minimalnih mirovina za 5 posto, ali sve je to nedovoljno da se ova situacija ublaži jer umirovljenici moraju platiti režije, kupiti hranu, lijekove... - To su mi neki prioriteti, a sad zamislite kako je s oko 400 maraka realizirati sve te prioritete. Ovih dana sam drva za ogrjev, iscijepana, uzeo za 120 maraka po metru, a morao sam na rate to učiniti. Teško je - priča nam umirovljenik iz Mostara. Tešku jesen i zimu najavljuju mnogi, od analitičara do onih koji štite potrošače, a sve bi bilo lako da je samo BiH u krizi, kao što je bila od početka rata, pa se uvijek nađe netko iz svijeta tko bi pomogao na neki način. Ovako, sve zemlje suočavaju se s krizom, a oči mnogih uprte su u Njemačku, jednu od najjačih gospodarskih sila koja bi zbog ovisnosti o ruskim energentima itekako mogla potonuti pa tamošnja vlada poziva građane i industriju na štednju plina, nafte... A sve te zemlje nekako bi se trebale izvući jer se kod njih konstantno traže odgovori na udar građana, ali je pitanje što će biti s malim zemljama. Primjerice, zadnja inflacija u Hrvatskoj iznosi 12,1 posto, ali se ta država za razliku od BiH u kojoj je narasla 14,4 posto uspješnije bori s njom, a opet situacija nije nimalo blistava i dovodi ljude na rub. Kako je objasnio šef tamošnjih Nezavisnih sindikata Krešimir Sever, što je niži raspoloživi dohodak za trošenje u jednom kućanstvu, a takav je i u Hrvatskoj, osobito u BiH gdje su niske plaće, to je snažniji inflatorni udar na kućanstvo jer velik udio troškova čine hrana i stanovanje. - Udio troška hrane u kućanstvima s manje prihoda prelazi 40, pa i 50%, a upravo kod hrane i jest najveći rast troškova pa doista nije jednak inflatorni udar na kućanstva s većim i ona s manjim primanjima. Oni bogatiji još uvijek imaju sredstava koja mogu rasporediti, a da pritom uopće ne osjete takav udar rasta cijena za razliku od siromašnijih koji su ponekad već i doslovno prisiljeni otkidati od usta - kazao je Sever za Večernji list. Poskupljenje hrane posebno brine.
Najesen će se sve znati
- Imamo rast cijena finalnih proizvoda i finalnih usluga za osobnu potrošnju više od 14 posto. Posebno zabrinjavaju prehrambeni proizvodi jer je došlo do rasta od preko 20 posto. Građani BiH uglavnom raspoloživi dohodak troše na prehrambene proizvode, energente i komunalije te transportne troškove - zadnje navedeni troškovi rasli su preko 30 posto - kazao je analitičar Admir Čavalić za Deutsche Welle istaknuvši da je sve ovo rezultat pandemijskih mjera države i energetske krize prouzročene ratom u Ukrajini. Optimizam, kad je u pitanju Čavalić, temelji se na tome da će potražnja zbog ovako visokih cijena izostajati, a tržišta će se morati prilagođavati, što bi moglo dovesti do stabilizacije cijena i popuštanja inflatornih učinaka. Što se tiče svjetskih analitičara, kod njih i nema previše “veselih” tonova zbog jeseni i zime kada će se mnoge stvari razotkriti, pa i to dokle je Rusija, kao energetski gigant koji je počeo rat na Starom kontinentu, spreman ići, ali dokle je spremna ići i Europa... •