Kako podignuti razinu konkurentnosti proizvoda iz BiH, a osobito kada govorimo o onim prehrambenim, ključno je pitanje koje će u vremenu koje je pred nama dobiti dodatno na važnosti, a osobito uslijed činjenice da su pred zemljom velike promjene koje u prvoj fazi uključuju jedinstveno regionalno tržište, a onda i postupno uvezivanje s jedinstvenim tržištem Europske unije koje, podsjećamo, donosi i oko 448 milijuna žitelja. Međutim, osim velikih prilika za domaće gospodarstvenike, ove promjene koje su dio ambicioznog Plana rasta za zemlje zapadnog Balkana donose i velike izazove, a osnovni je kako postati prepoznatljiv na tolikom tržištu te kako se nametnuti među proizvodima drugih zemalja, kako članica tako i susjeda.
Gdje su nam slabosti
Uvidom u posljednje podatke Agencije za statistiku vidljivo je kako postoji deficit u vanjskoj trgovini prehrambenih proizvoda, što dodatno potvrđuje kako su nove planirane kampanje domaćih institucija i više nego potrebne. U razdoblju od siječnja do listopada ove godine iz BiH je izvezeno hrane (uključujući i žive životinje) u iznosu od 707,5 milijuna KM, dok je u istom razdoblju uvezeno robe u vrijednosti od 3,2 milijarde KM. Uvidom u pojedine kategorije vidljivo je kako značajan deficit ostvarujemo kod različitih proizvoda za prehranu (izvoz 51,6 milijuna maraka, a uvoz 435 milijuna maraka). Ipak, unatoč deficitu, postoje one kategorije u kojima smo u navedenom razdoblju ostvarili izvoz veći od 100 milijuna maraka. Primjerice, kod voća i povrća zabilježena vrijednost izvoza u 10 mjeseci bila je 134,8 milijuna maraka (uvoz 480,3 milijuna KM), dok je vrijednost izvoza žitarica i proizvoda od žitarica bila 155,8 milijuna KM (uvoz 507,5 milijuna KM). U odjeljku mliječnih proizvoda i jaja imamo i nešto manji deficit (izvoz gotovo 131 milijun maraka, a uvoz 272,5 milijuna maraka), a sve navedeno upućuje na činjenicu da je za ojačavanje konkurentnosti i prisutnosti domaćih proizvoda na europskim tržištima nužno raditi na tehničko-tehnološkoj modernizaciji, što je pak izravno vezano uz potrebu znatnog povećanja iznosa poticaja različite vrste. U tom kontekstu od suštinskog je značaja što prije ispuniti uvjete za ulazak u programe IPARD III za razdoblje od 2021. do 2027., a u okviru kojih je dodijeljeno 990 milijuna eura sredstava EU-a. Međutim, ukupni iznos potrošen na projekte financirane u okviru IPARD-a je i veći jer i svaka zemlja korisnica doprinosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a kroz nacionalne doprinose (nacionalno javno financiranje). Osim toga, za mnoge od mjera i sami primatelji moraju financirati dio troškova projekata. Treba podsjetiti kako je nedavno Europska komisija pozdravila usvajanje strateškog plana za ruralni razvoj BiH za razdoblje 2023. - 2027. i pozvala bh. vlasti da intenziviraju napore na njegovu provođenju te ubrzaju aktivnosti u cilju usklađivanja sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a. Od BiH se očekuje da harmonizira mjere podrške poljoprivredi u cijeloj državi koje nisu usklađene sa zakonodavstvom EU-a, uspostavi agenciju za plaćanje i integrirani administrativni i kontrolni sustav (IACS) i ubrza pripreme za provođenje poljoprivrednog popisa.
Podignuti svijest kupaca
Usporedno s time bitno je ojačati i svijest kod kupaca u BiH, i to tako da prepoznaju kvalitetu domaćih proizvoda. Predsjednik Gospodarske komore FBiH izv. prof. dr. sc. Marko Šantić nedavno je za Večernji list naglasio kako je jedan od projekata za koji su napravili sve pripremne radnje “Podrška gospodarskim subjektima za uvođenje oznaka ‘Bh. kvaliteta’ i ‘Izvorno domaće’” koji će se odvijati kroz kampanju “Ja BiH naše”. Vizualni identitet kampanje zaštićen je kao autorsko pravo Komore u Institutu za intelektualno vlasništvo. Gospodarska komora FBiH donijela je pravilnik o znakovima vizualnog označavanja bosanskohercegovačkih proizvoda i usluga - “Bh. kvaliteta” (“Bh Quality”) i “Izvorno domaće” (“Bh. Creation”). Oznake “Bh. kvaliteta” i “Izvorno domaće” namijenjene su poticanju razvoja domaće proizvodnje, podizanju razine kvalitete bosanskohercegovačkih proizvoda, proizvodnih tehnologija i usluga, poticanju stvaralaštva, kreativnosti, izvornosti, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencija.