Zdravstveni djelatnici diljem svijeta bore se protiv koronavirusa. Farah Kamberović iz Zenice zaposlena je u Referentnom centru za koronavirus u Kataloniji, a Španjolska je nakon SAD-a zemlja s najviše zaraženih na svijetu te je po broju umrlih odmah iza SAD-a i Italije. U velikom razgovoru za Večernjak ova mikrobiologinja i imunologinja, stručnjakinja iz klinike službenog naziva Hospital Clinic de Barcelona, kazala je kako je jučer tijekom dana u Španjolskoj broj zaraženih već bio prešao 204 tisuće.
Večernji list: Iz prve ruke, kakva je situacija u Španjolskoj koja je, uz SAD i Italiju, najpogođenija koronavirusom?
Jučer je u Španjolskoj potvrđeno 204.178 zaraženih koronom. Broj infekcija kao i broj smrtnih slučajeva (ukupno 21.282) u posljednjih sedam dana otprilike je isti, što upućuje na to da je Španjolska još uvijek u stadiju “stabilizacije” s blagim padom smrtnosti. Isto tako, broj pacijenata koji su uspješno preboljeli COVID-19 i izliječeni dosegnuo je oko 82 tisuće, što je značajna brojka koju mediji dosta zanemaruju. Najviše smrtnih slučajeva i potvrđenih infekcija još je uvijek u Madridu, Barcelona je vrlo blizu. Stanje alarma vjerojatno će biti produljeno do sredine svibnja.
Večernji list: Mnogi su pomno čitali vašu izjavu da će do kraja godine biti zaraženo 80 posto planeta, ali u daljnjoj analizi kazali ste da će biti 80 posto asimptomatičnih slučajeva. Možete li malo objasniti tu tvrdnju?
Vidim da je ta izjava izazvala burne reakcije. Ljudi u našoj državi prvo se žale da se od njih skrivaju realni podaci, onda kad dobiju te podatke, kažu da se time straši naciju. Detalj koji je izostavljen jest da je tih 80% predviđeno raznim epidemiološkim modelima na osnovi sadašnje situacije i porasta slučajeva do sada. U Madridu je zaraženo već 52% populacije, u New Yorku se predviđa da je zaraženo 80% populacije, Kalifornija je izbacila podatke s otprilike 56%, dakle već se približavamo tome. Naravno, u ovih 80% svjetske populacije koji epidemiolozi predviđaju uračunati su i nepotvrđeni slučajevi COVID-19 jer se nigdje ne rade masovna testiranja, nego po potrebi, što znači da je broj zaraženih virusom u svim državama svijeta dosta veći. Ovo ne treba izazivati strah – to je normalan tijek pandemije i virusa se možemo riješiti samo stjecanjem kolektivnog imuniteta, što se može dogoditi na dva načina: cijepljenjem i, dok se cjepivo ne sintetizira, prenošenjem virusa tako da što se više osoba zarazi i preboli infekciju, virus više nema šanse širiti se. Nažalost, među inficiranima imamo dosta smrtnih slučajeva i koncept karantene je upravo zbog toga da se širenje virusa svede na minimum dok ne dobijemo cjepivo koje bi pomoglo u stjecanju tog kolektivnog imuniteta. Podatak o 80% asimptomatičnih slučajeva je statistički proračun iz dosadašnjih podataka iz većine država, ustvari je negdje između 70 - 80%. Dakle, svi komplicirani slučajevi koji zahtijevaju medicinsku pomoć spadaju u 20% ostalih slučajeva.
Večernji list: Učinkovito cjepivo koje ste upravo spomenuli traže Amerikanci, Kinezi, Rusi... ali dosta ljudi je u strahu zbog tog cjepiva i pojavljuju se razne teorije zavjere. Koje je vaše mišljenje o tome?
Teorije zavjere su besmislice. Ne razumijem zašto ljudi imaju strah od cjepiva jer bez njega ne bismo uopće bili živi i čovječanstvo ne bi postojalo. Sjetimo se samo dječje paralize (poliomijelitisa) koja je iskorijenjena zahvaljujući cjepivu. Jedini način da se riješimo koronavirusa je cijepljenje koje će nam pružiti imunitet. Svjetski stručnjaci za COVID-19 slažu se da dok se ne provede cijepljenje, mora se prakticirati socijalna distanca i nećemo se moći vratiti normalnim svakodnevnim aktivnostima. Trenutačno predviđaju da bi to sve moglo potrajati do 2022. jer i kada cjepivo bude dostupno i kad se cijepljenje provede, treba nekoliko tjedana, možda i mjeseci, da se generiraju antitijela i dok se to ne dogodi, nemamo “zaštitu”. Još uvijek se ne zna koliko dugo traje imunski odgovor nakon preboljele infekcije te može li doći do reinfekcije. Na tome se radi.
Večernji list: Organizacija Predict koju podržava američka vlada objavila je da je u 10 godina otkrila čak 180 koronavirusa. Što to konkretno znači i kako je moguće da je COVID-19 razvio ovakvu snagu?
Predict je projekt koji je za cilj imao monitoring i identifikaciju novih patogena koji bi potencijalno mogli izazvati pandemiju, kao što je trenutačna, na određenim zemljopisnim područjima. U većini slučajeva to su zoonoze, odnosno patogeni čiji su rezervoari divlje životinje, ali mogu inficirati ljude i izazvati ozbiljne zdravstvene poteškoće. Rezervoari koronavirusa najčešće su slijepi miševi i ptice. Koronavirusi ili Coronaviridae porodica je virusa unutar koje postoji jako puno tipova koji se konstantno otkrivaju. Nije iznenađujuće da je otkriveno 180 koronavirusa, to ne znači da će svi ti virusi izazvati pandemiju, nego da su identificirani kao potencijalna prijetnja. SARS (2002.), MERS (2012.) i COVID-19 samo su tri primjera s visokom virulencom, u budućnosti nas, po predviđanju WHO-a i svih svjetskih epidemiologa, očekuje sve više ovakvih pandemija zbog klimatskih promjena, globalizacije i prenaseljenosti planeta. Moramo biti svjesni toga, ulagati u zdravstveni sustav i istraživanje i biti spremni kada se idući put dogodi slična situacija.
Večernji list: U BiH dosta ljudi navodi da su sve ove simptome imali u prosincu, siječnju i veljači. Mnogi tvrde da im je bilo bolje nakon Sumameda ili nekoliko inhalacija. Naravno, nikakvih dokaza nema da je baš u BiH netko ranije imao koronavirus, iako se on u Kini pojavio još krajem prošle godine. Međutim, jesu li ti koji su preboljeli ovosezonsku gripu i koristili terapiju stvorili neki obrambeni mehanizam i jači imunitet?
Gripa i COVID-19 imaju slične simptome i nemoguće je bez testiranja sa sigurnošću reći je li netko prebolio samo gripu ili COVID-19. Isto tako, znanstvenici koji rade istraživanja na COVID-19 ne mogu reći koliko je ljudi bilo inficirano virusom gripe i koronavirusom istodobno i je li koinfekcija moguća. Ipak, to su dva različita virusa i antitijela koja se generiraju kao imunski odgovor su različita, tako da nas preboljela gripa ne može zaštititi od koronavirusa. COVID-19 se javlja prvi put i nitko nije imao stečeni imunitet, odnosno antitijela koja bi ga mogla zaštititi. Iako se virus javio u Kini u prosincu, treba uzeti u razmatranje da je inkubacijsko razdoblje do 14 dana i da je moguće da su prvi slučajevi bili asimptomatični ili, jer su slični gripi, nisu bili prijavljeni, tako da je infekcija počela vjerojatno dosta ranije i do prosinca smo vjerojatno već imali prve slučajeve u Europi, ali nismo znali jer nisu bili potvrđeni. To se ne može sada znati i vjerojatno će se kada sve ovo prođe ispitati i objaviti pravo stanje.
Večernji list: Kolika je stopa bolovanja zdravstvenih radnika u Kataloniji? U Sarajevu će Ministarstvo zdravstva ispitati sva bolovanja u ovom razdoblju.
Nažalost, nemam te podatke, ali objavljeno je da je zaraženo oko 6000 zdravstvenih radnika u Kataloniji.
Večernji list: Za vas nema odmora, radite u Referentnom centru za koronavirus. Koliko je stresno ovo razdoblje?
Mislim da je stresnije bilo razdoblje od početka veljače do 14. ožujka kada je proglašeno izvanredno stanje jer smo kao zdravstveni radnici znali što će se dogoditi i što nas čeka i pripremali su nas. Imali smo tjedne treninge, protokole kako postupati kada se proglasi izvanredno stanje, izvješća i čekali smo kada će se sve zatvoriti i kada će nastupiti kritično razdoblje. Mislim da je u Španjolskoj kasno donesena odluka o karanteni. Budući da u centru radim na odjelu za rijetke autoimune bolesti, odnosno vaskulitise, gdje godišnje nemamo dosta novih slučajeva, nas su “zatvorili” odmah na početku i radimo od kuće, tako da nisam izravno izložena.
Večernji list: Ljudi u poznim godinama kojima slabi imunološki sustav, zatim oni s kroničnim oboljenjima u lošijoj poziciji u borbi s koronavirusom. Imate li neki savjet za njih? Preporuke za jačanje imuniteta.
Nažalost, s godinama imunološki sustav slabi. To konkretno znači da koštana srž proizvodi sve manje imunoloških stanica i samim tim organizam nema dovoljnu zaštitu i češće se javljaju bakterijske i virusne infekcije, karcinomi itd. Ovo je teško ispraviti i zato je koncept “jačanja imuniteta” kompliciran – ne možemo utjecati na proizvodnju imunoloških stanica, ali posežemo za namirnicama koje su bogate vitaminima. Vitamini su antioksidansi i štite naš imunološki sustav na drugi način – pomažu u otklanjanju štetnih tvari i smanjuju oksidativni stres. U ovoj situaciji kad nismo izloženi suncu može doći do nedostatka vitamina D koji je bitan za kosti, za pravilan rad imunološkog sustava i za mentalno zdravlje, o kojem se sada jako malo govori, a dosta starijih ljudi koji žive sami sada su skloni depresiji jer su zabranjene interakcije. U Španjolskoj se u ovom razdoblju dosta preporučuje dodatak prehrani na bazi vitamina D u obliku kapsula, kapi itd.•