Uoči dolaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Bosnu i Hercegovinu vlasti na više razina pokušat će s digitronom u rukama izračunati koliko iznosi samo materijalna šteta, bez ljudskih žrtava, uslijed poplava i odrona stijenja koji su pogodili sjeverni dio Hercegovine i središnji dio Bosne i od čijih će se posljedica pet općina godinama oporavljati. U pitanju su Jablanica, Konjic, Fojnica, Kiseljak i Kreševo, gdje su prve procjene šteta već napravljene. Ali u te kalkulacije nisu uključene štete na željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi, koje su u nadležnosti drugih razina vlasti. Zbog toga će načelnici ovih općina, premijeri dvaju županija i entitetske vlade te predstavnici državnog Vijeća ministara pokušati uz pomoć svojih institucija doći do konačnog iznosa šteta.
Prve procjene
Prve procjene pokazuju da je riječ o 200 milijuna maraka šteta, no njemačku će političarku na čelu Europske komisije dočekati precizna brojka. Sve to je važno kako bi se Bosna i Hercegovina mogla prijaviti za Fond solidarnosti Europske unije za stanje velikih prirodnih nesreća. Nedugo nakon poplava početkom listopada Povjerenstvo za procjenu šteta Srednjobosanske županije obišlo je sve tri općine - Kiseljak, Fojnicu i Kreševo te, prema objavljenim podacima iz navedenih općina, preliminarne štete na poplavljenim područjima iznose 55,200.000 KM, objavila je Županijska uprava za civilnu zaštitu SBŽ-a.
Kako je istaknuto, u idućem će razdoblju općinska povjerenstva uraditi preciznu procjenu šteta na poplavljenim područjima. Istodobno, najveća materijalna šteta od poplava u Konjicu nastala je na infrastrukturnim objektima i poljoprivrednim dobrima, a procjenjuje se na više od 70 milijuna maraka, rečeno je na sastanku gradonačelnika Konjica Osmana Ćatića s potpredsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmetom Egrlićem. Tom sastanku nazočio je i ravnatelj Agencije za promociju izvoza BiH pri VTK-u Enes Ališković, a razgovarano je o potrebama kompanija u tom području i sanaciji štete nastale uslijed poplava.
Jablanica najviše stradala
Najviše ljudskih žrtava imala je Jablanica. Preliminarna procjena štete od katastrofalnih poplava i klizišta iznosi gotovo 50 milijuna maraka, izjavio je načelnik općine Јablanica Damir Šabanović. Rekao je da je oštećeno oko 200 objekata, od kojih 49 u potpunosti, te da su štetu pretrpjela i poljoprivredna zemljišta, gospodarski i javni objekti. - I dalje radimo na raščišćavanju cesta, uspostavljanju normalne veze te rješavanju problema s opskrbom vodom i strujom - rekao je Šabanović i zahvalio svima koji su pomogli Јablanici i drugim pogođenim područjima. Upravo će područje Donje Jablanice u popodnevnim satima s načelnicima pet pogođenih općina i predstavnicima dviju županija te federalnih vlasti i države BiH posjetiti prva žena Europske komisije. Već tada bi se mogle očekivati njezine riječi potpore i solidarnosti.
No, s obzirom na podatke koje su samo istaknuli iz pet općina, štete se mjere u najmanje 175 milijuna maraka bez navedenih šteta na drugoj infrastrukturi. A to je gotovo na granici postotka štete u odnosu na bruto nacionalni dohodak BiH na temelju kojega se BiH može prijaviti za najizdašniju potporu Europske unije. Naime, prema propisima Europske komisije, kako bi neka zemlja aktivirala pomoć iz Fond solidarnosti, štete moraju iznositi 0,6 posto bruto nacionalnog dohotka. S obzirom na to da konsolidirani bosanskohercegovački BDP čini oko 31,5 milijardi maraka, ispada da štete moraju iznositi najmanje 189 milijuna maraka. U slučaju da novac bude odobren, BiH bi mogla iskoristiti oko 85 posto potpore za obnovu, a što iznosi do 160 milijuna maraka. Naravno, ako su brojke o štetama koje su zbrojile vlasti konačne.
Transparentan proces
Složena je i procedura kako bi se došlo do europskog novca na koji BiH ima pravo s obzirom na to da je zemlja koja je postala kandidatkinja. Potrebno je dostaviti transparentnu dokumentaciju o šteti koja je nastala uslijed poplava i klizišta, uključujući procjene troškova sanacije i obnove. Zemlja mora podnijeti službeni zahtjev za aktivaciju Fonda solidarnosti EU. Ovaj zahtjev obično uključuje opis katastrofe, mjere koje su poduzete za pomoć pogođenim područjima i planove za obnovu. Kako se doznaje, Vijeće ministara BiH, odnosno predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto već je poduzela korake u tome smislu. Zatim poplave i klizišta moraju biti klasificirane kao prirodne katastrofe prema standardima EU-a.
Uvjeti EU
To znači da šteta mora biti značajna i da će se zahtjev razmatrati u kontekstu obujma i ozbiljnosti događaja. BiH će morati surađivati s institucijama EU-a kako bi se osiguralo da svi kriteriji budu zadovoljeni. Ovo uključuje komunikaciju s Europskom komisijom i drugim relevantnim tijelima. Ako se pak zahtjev odobri, sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a mogu se koristiti za obnovu infrastrukture, pomoć lokalnim zajednicama, sanaciju okoliša i druge mjere potrebne za oporavak. Korištenje Fonda solidarnosti EU-a može značajno pomoći BiH u procesu obnove i sanacije nakon katastrofa, pružajući financijsku potporu u trenucima kada su resursi najpotrebniji. Osim toga, uspješna aktivacija ovog fonda može dodatno ojačati odnose BiH s EU i doprinijeti njezinu europskom putu.